U 2023. godini možemo očekivati veći napredak nego ikada prije

- intervju s Róbertom Jankovicsem, saborskim zastupnikom Mađara i predsjednikom DZMH

29

Mađari u Hrvatskoj su i u 2022. godini postigli velike rezultate na području kulture, običaja, prosvjete i gospodarstva, rekao je za naš list u osvrtu na 2022. godinu, Róbert Jankovics, saborski zastupnik Mađara i predsjednik DZMH.

U svibnju je naš gost u Baranji bio je Péter Szijjártó, ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske

– Iza nas je jedna neuobičajena godina. Kako biste vi ocijenili 2022. godinu?

– Ova godina bila je izrazito posebna. Prvo je posebna po tome što nije bilo nikakvih izbora, lokalnih i parlamentarnih. Potom je, ovo bila godina koja je počela covid epidemijom i ograničenjima, zatim je došlo poskupljenje energenata kao posljedica ukrajinsko-ruskog rata, rezultat čega je bila inflacija. Zapravo je sve poskupjelo. Ove dvije stvari ticale su se cijelog svijeta, ali je kod nas u Hrvatskoj, u 2020. godini, još bilo i dva potresa, koji su jednu trećinu Hrvatske značajno oštetili. Tako je prioritet obnova tih područja, u čemu je i Europska unija značajno pomogla. Dakle, u ovakvim uvjetima kada, kultura nema prednost, mi, koje nas je ova zajednica izabrala za političke vođe, uspjeli smo sačuvati one prioritete koji su bili i u 2019. godini, do sada najboljoj godini za Mađare u Hrvatskoj. Sa političkog stajališta, 2020. godine DZMH preuzela je na sebe jedan nezahvalan zadatak, tako što smo doprinijeli političkoj stabilnosti vladajućih. Tako smo, zapravo, taoci toj situaciji još od tada, pola države nas voli zbog toga, ali nas druga polovica mrzi iz istog razloga. Ali, sada na polovici mandata možemo vidjeti, da smo uspjeli priskrbiti takve stvari i za mađarsku zajednicu u Hrvatskoj, kojih prije nije bilo: mogu početi i s najnovijim, s izgradnjom autoceste koja je povezala Beli Manastir s Osijekom, ili pripajanje Schengenskom prostoru, što se nedvojbeno može zahvaliti spretnosti čelnih hrvatskih političara. Ali, to ne bi bilo moguće bez političke stabilnosti u hrvatskom Saboru, koju smo mi osigurali. Tako oni ciljevi, koji su kroz predsjedništvo DZMH postavljeni pred mene, kao predstavnika zajednice 2020. godine, do sada su se maksimalno ostvarili. 2022. godine smo otvorili Pelješki most, kojim su dva dijela Hrvatske postali povezanim, i ima više takvih projekata, među kojima je i priključenje u eurozonu, koje se sada ostvarilo zahvaljujući jednoj političkoj stabilnosti, kojoj je i DZMH pridonijela velikim dijelom.

-U Mađarskoj su prošle godine bili parlamentarni izbori.

– Nama su iznimno važna i događanja u Mađarskoj. Na političkoj razini tamo je 03. travnja održan važan politički događaj, parlamentarni izbori, u kojima su Mađari iz Hrvatske također, sudjelovali velikim dijelom, naime i Mađari izvan granica mogu glasovati. I ovdje je nastao takav rezultat na koji možemo biti ponosni, takav rezultat koji je Vladi Fidesz-KDNP omogućio u četvrtom mandatu dvotrećinsku potporu – čime smo i mi zadovoljni. Nadamo se da ćemo i u slijedećim godinama s aktualnom mađarskom Vladom moći nastaviti jednu takvu političku suradnju u interesu poboljšanja naše situacije, kao i u prethodnim godinama. Smatram to i osobnim uspjehom, što nam je u svibnju gost bio Péter Szijjártó, ministar vanjskih poslova i trgovine, a u jesen je s nama ovdje bila Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija Hrvatske, s kojom smo u Baranji obišli naše reformirane crkve velike prošlosti – koje se obnavljaju dijelom iz potpora Vlade Mađarske, a dijelom iz potpora Vlade Hrvatske, I, da ne zaboravimo 24. studenoga, jedan od najtužnijih dana naše zajednice, kada je bila 31. obljetnica pada Laslova, kada se s nama zajedno prisjećao i Tomo Medved, potpredsjednik Vlade Hrvatske. Na taj način došlo je do izražaja koliko je DZMH postala važnim partnerom u oba glavna grada. Ako s ovog stajališta analiziramo 2022. godinu, moramo reći da je bila više nego uspješna.

-I sada možemo malo suziti krug, dakle možemo pogledati samo zajednicu Mađara u Hrvatskoj, unatoč izazovima s kojima smo se trebali suočiti na različitim područjima života, ostvario se novi napredak.

-Da, tako je, nama je mađarsko obrazovanje prioritet, kojeg politikom značajnog stipendiranja konstantno podržavamo. Naša želja je da svako dijete koje je mađarskog porijekla ima mogućnost učiti na mađarskom jeziku. Zapravo smo u to uložili sve što se moglo: naše znanje, našu duhovnu snagu, novac. To smo nastavili i u 2022. godini. U Prosvjetno-kulturnom centru u Osijeku obnovljena je električna mreža i to iz potpora hrvatskog Ministarstva znanosti i obrazovanja, te smo obnovili i modernizirali vrtić PKCM-a i salu za priredbe. Ali, osim obrazovanja, bavili smo se i kulturom, vodili smo se idejom, da svakoj aktivnoj mađarskoj udruzi u Hrvatskoj osiguramo odgovarajuće uvjete za njihovo funkcioniranje. Prošle godine smo to osigurali u Kotlini, Lugu, Starim Jankovcima, u Podolju još je u tijeku. Započeli smo i nove projekte u Novom Bezdanu, Zmajevcu, Vardarcu, Laslovu i do kraja 2024. godine, odnosno do kraja našega mandata, svakoj mađarskoj udruzi u Hrvatskoj moći ćemo osigurati one uvjete za funkcioniranje, kakvih prije nikada nije bilo. Sve to vodi do toga da svima onima koji učine bilo što za Mađare u Hrvatskoj, bilo da je riječ o malom ili srednjem poduzetniku, poljoprivredniku, vinaru, ili roditelju koji je svoje dijete upisalo u mađarsku školu, znaju na što mogu računati.  

-Dakle 2022. godinu karakteriziraju renoviranje, moderniziranje.

-Dijelom iz hrvatskih, dijelom iz mađarskih izvora, obnovili smo reformiranu crkvu u Kotlini, koja je 2018. godine bila na rubu urušavanja. Četiri godine  je trebalo da ta crkva bude na ponos Kotline. Nadam se da ću nagodinu tako govoriti i o katoličkoj crkvi u Podolju. Trenutno naš najveći projekat su tri nova mađarska vrtića koje gradimo u Belom Manastiru, Laslovu i Korođu, uz potporu mađarske Vlade –  čiji je rok izvedbe 31. kolovoza 2023. godine. Mi bismo voljeli da već slijedeće školske godine mađarska djeca u onim zajednicama u kojima do sada nije bilo mađarskog vrtića, dobiju priliku učiti mađarski. Naše vodeće načelo je da sve što učinimo ide u smjeru da se u slijedećih dvadeset-trideset-pedeset godina u ovome kraju ne izgubi mađarska riječ, mađarski život. I, ovdje moram naglasiti potporu za ostvarivanje strategije ruralnog i gospodarskog razvoja DZMH, a kroz Zakladu Economica Hungarica – kroz koju je već jako puno mađarskih malih i srednjih poduzetnika, poljoprivrednika, vinara iz Hrvatske došlo u tržišnu prednost. To su potpore takvog volumena, materijalne potpore preko natječaja, zahvaljujući kojima je nakon više od jednog stoljeća ovdje dobro biti Mađarom. Sve to dovodi do toga, da možemo osigurati siguran i dobar život mađarskoj zajednici u Hrvatskoj. Ja vjerujem u to da ćemo i u 2023. godini to moći nastaviti.

-Naravno u jednoj godišnjoj analizi rada trebamo pričati i o planovima za slijedeću godinu.

-Ove godine imamo dva takva jedinstvena događanja na koja se već sada pripremamo. Jedno je proslava tridesete obljetnice osnutka DZMH. Mi bismo voljeli na taj događaj ugostiti premijere obiju država. Ali ove godine, 7. svibnja, su i izbori za vijeća nacionalnih manjina. Želimo i u tome demonstrirati takav postotak izlaska, da svi oni koji nas podupiru mogu ponovno vidjeti da se radi o jednoj mađarskoj zajednici koja je jaka, složna. Osim toga, tu su i naše uobičajene tradicionalne stvari, naša odlična mađarska događanja koje organiziramo iz godine u godinu, od naselja do naselja. Bilo bi ih dobro ove godine organizirati u većem obimu, jer smo u pandemijskim godinama morali sve organizirati u manjem opsegu, u obiteljskom  krugu. To svi moramo znati da živimo u svijetu u kojemu ne možemo točno planirati ni dva tjedna unaprijed. Ja se mogu nadati tome da će u 2023. godini područjima zahvaćenima ratom prevladati zdrav razum, odnosno u cijelom svijetu. Odnosno kako ćemo imati mogućnosti nastaviti onaj rad kojeg smo do 2019. odradili uspješno, i kako bi napokon mogli nastaviti s punom snagom u 2023.

Prijevod: Izabela Šegota

A cikk az elektronikus média többféleségének és különbözőségének fejlesztéséről szóló Alap által került társfinanszírozásra.