Gazdinski krug DZMH, hrvatski partner programa „Kruh Mađara – 15 milijuna zrna pšenice“, prošle je srijede u Kotlini svečano preuzeo donacije pšenice od proizvođača Mađara iz Hrvatske.
„Kruh Mađara – 15 milijuna zrna pšenice“ jedna je od najznačajnijih humanitarnih inicijativa poljoprivrednika Mađara u Karpatskom bazenu. U sklopu programa na područjima naseljenima Mađarima, kroz zajedničku nacionalnu akciju, od poljoprivrednika se prikuplja pšenica od koje se proizvode brašno i kruh te se potom dostavljaju potrebitima. Inicijativa, koja je izvorno pokrenuta u Pečuhu, danas je prerasla u pokret koji okuplja Mađare iz svih krajeva: godišnje se prikupi više od tisuću tona žitarica, a u programu sudjeluje više od deset tisuća poljoprivrednika.
Gazdinski krug DZMH već godinama sudjeluje u programu, a već nekoliko godina organizira i svečanost darivanja pšenice. Atila Sabo, predsjednik Gazdinskog kruga DZMH, rekao je kako se i u Hrvatskoj iz godine u godinu prikuplja pšenica od proizvođača Mađara. Donirana pšenica zamjeni se za brašno, koje se svake godine dijeli školama koje imaju kuhinju. Preostalo brašno prije Božića dostavlja se obiteljima čija djeca pohađaju mađarske škole.
– Gazdinski krug DZMH već nekoliko godina sudjeluje u programu Karpatskog bazena „15 milijuna zrna pšenice“. Poljoprivrednici u Hrvatskoj prepoznali su važnost i cilj programa te su se udružili. I kod nas u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, prikupljamo pšenicu od proizvođača i poljoprivrednika – rekao je Atila Sabo. Dodao je kako je ovogodišnja žetva završila rano, ali se zbog ljetnih godišnjih odmora razdoblje prikupljanja donacija ponešto produžilo. Poljoprivrednici su, međutim, i ove godine poručili da se na njih može računati.
Nakon domaćina inicijativu je pohvalio i Róbert Jankovics, predsjednik DZMH, istaknuvši kako ona nije usmjerena samo na pomaganje potrebitima nego i na jačanje zajedništva među zajednicama Mađara.
O značaju programa govorio je István Jakab, predsjednik Saveza mađarskih poljoprivrednih udruga i poljoprivrednih zadruga (MAGOSZ). Kako je rekao, „Kruh Mađara“ primjer je nesebičnog zajedništva poljoprivrednika: više od deset tisuća poljoprivrednika iz cijelog Karpatskog bazena sudjeluje u darivanju, godišnje se prikupi više od tisuću tona žitarica, od čega pomoć dobiva više od sto tisuća potrebitih.
– To znači da se cijeli Karpatski bazen ujedinjuje, ali značaj programa nije samo u tome što pomažemo potrebitim obiteljima. On i u duhovnom smislu stvara snažnu zajednicu, pripadamo jedni drugima, međusobno si pomažemo, stvaraju se prijateljstva, a možemo si pomagati i u stručnim pitanjima – naglasio je István Jakab.
Istaknuo je kako se inicijativa danas proširila i izvan Karpatskog bazena te su se u nju uključili i Mađari koji žive u dijaspori. Posebno je govorio o Zakarpatskoj oblasti, gdje je unatoč teškim okolnostima prikupljeno više od 80 tona žitarica za potrebite. Program, osim toga, stipendijama pomaže i mladima u nepovoljnom položaju koji bi zbog obiteljskih okolnosti teško mogli nastaviti svoje sveučilišno obrazovanje.
Prošle je godine Hrvatska bila domaćin svečanosti blagoslova pšenice Karpatskog bazena u sklopu programa „Kruh Mađara – 15 milijuna zrna pšenice“, što također dobro pokazuje da poljoprivredna zajednica Mađara u Hrvatskoj ima važnu ulogu u ovoj inicijativi.
Svečanost darivanja svojim su nastupima dodatno uveličali folklorna skupina DZMH, Čardaš iz Suze, mješoviti zbor Alfalusi i folklorni zbor Népdalkör iz Kotline, kao i Edina Romer. Dio darovane pšenice dovezli su članovi Čardaša, a potom su je usipali u veliku posudu. Svečanu pšenicu i novi kruh blagoslovili su biskup Peter Sen i katolički župnik Đula Andraši.
Događaju su nazočili i dr. Zoltán Császár, konzul Mađarske u Osijeku, dr. Klára Galli-Baronfeind, prva suradnica i privremena otpravnica poslova Veleposlanstva Mađarske u Zagrebu, te Zoltan Šipoš, zamjenik načelnika iz redova mađarske nacionalne manjine Općine Kneževi Vinogradi. Manifestacija je ponovno ukazala na to da su u programu „Kruh Mađara“, uz donacije pšenice, zajedništvo i međusobna odgovornost jednako važne vrijednosti.
O iskustvima ovogodišnje poljoprivredne godine razgovarali smo i s poljoprivrednikom Imreom Huđikom iz Erduta. Rekao je kako su pšenica, kukuruz, suncokret i voćnjaci pretrpjeli posljedice sušnog vremena, dok je urod pšenice bio prosječan, oko 2,5 tona po hektaru. Prema riječima poljoprivrednika, dugoročno ga ipak najviše zabrinjava to što bi se zbog smanjenja zaliha vode u budućnosti moglo računati na još ozbiljnije gubitke prinosa.
Prijevod: Izabela Šegota
A cikk az elektronikus média többféleségének és különbözőségének fejlesztéséről szóló Alap által került társfinanszírozásra.
