Prigodom Mađarskih dana u Rijeci položeni su vijenci pri spomen ploči Gáboru Barossu

0
16

I ove godine su raznolikim programom obilježeni Mađarski dani u Rijeci, prigodom čega je otvorena i izložba, te položeni vijenci pri spomen ploči Gáboru Barossu

U riječkoj luci, pri spomen ploči Gáboru Barossu, koja čuva uspomenu na njegove zasluge, okupilo se mnoštvo. Polaganjem vijenaca u čast jednome od najvećih modernizatora Rijeke, koje je organiziralo Veleposlanstvo Mađarske u Zagrebu, prisjetilo se nekadašnjeg „željeznog ministra“. On je bio moderni začetnik mađarske trgovine i prometa, istaknuti gospodarski i prometni političar iz vremena dualizma. Zbog svojih zasluga na području razvoja željeznice prozvali su ga „željeznim ministrom“, u svoje vrijeme poštivan je kao ostvaritelj prometno političkih zamisli Istvána Széchenyia.

Foto: Grad Rijeka

Na polaganju vijenaca sudjelovali su Csaba Demcsák, veleposlanik Mađarske u Zagrebu, Zoran Vukić, počasni konzul Mađarske u Rijeci, Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke, Gergely Agošton, predstavnik Mađara Primorsko-goranske županije, kao i predstavnici Mađarskog kulturnog društva Ady Endre iz Zagreba.

Foto: Grad Rijeka

Otvorena je izložba pod nazivom Rođenje moderne Rijeke, 1868-1918.

U okviru Mađarskih dana, u utorak navečer, otvorena je izložba pod nazivom „Rođenje moderne Rijeke, 1868-1918.“ u gradskom muzeju, koja je ostvarena u suradnji Muzeja grada Rijeke, Mađarskog tehničkog i prometnog muzeja, kao i Mađarskog muzeja za trgovinu i ugostiteljstvo, uz potporu Veleposlanstva Mađarske u Zagrebu. U muzeju na dva kata izloženo je više od 200 umjetničkih djela. Na otvorenju, prisutne je pozdravila Eszter Tamaskó, lektorica za mađarski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Csaba Demcsák, veleposlanik Mađarske u Zagrebu, zahvalio je svima koji su pomogli ostvariti ovu izložbu ističući značenje postave za obje zemlje.

Nakon otvaranja, slijedio je gastronomski i glazbeni program, na kojem su sudjelovali Gradska glazba Trsat, Podrumi Szabo iz Karanca, Hrvatska nacionalna samouprava Dušnok iz Mađarske, Udruga Mađara grada Vukovara, izdavač Szülőföld, a navečer je sudionike zabavljao Bohém Ragtime Jazz Band iz Kecskeméta.

Na otvorenju izložbe, govore su držali Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada Rijeke, Gabor Zsigmond, zamjenik ravnatelja Mađarskog tehničkog i prometnog muzeja, Róbert Török, ravnatelj Mađarskog muzeja za trgovinu i ugostiteljstvo, Marko Filipović, gradonačelnik Grada Rijeke, kao i Csaba Demcsák, veleposlanik Mađarske u Zagrebu.

Razvoj Rijeke krenuo je nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe. Prvi parni brod pušten je tek 1871. godine, do tada se luka mogla koristiti samo za jedrenjake. Željeznica je do grada stigla 1873. godine, ali već do kraja 1880-ih dotadašnja infrastruktura više nije bila dostatna.
Baross je razvio plan velikih razmjera, pokrenuo je program ozbiljnih ulaganja, u Rijeci je ostvareno ulaganja ukupne vrijednosti 55 milijuna zlatnih kruna. Radovi su započeti 1888. godine, izgrađen je novi lučki mol, nasipano je 290 tisuća kvadratnih metara područja, napravljena je nova lučka uvala, koja još i danas nosi naziv Luka Baroš. Izgrađeni su okretni mostovi preko kanala Fiumara, a izgrađena je i električna infrastruktura koja je omogućila da se brodovi i noću utovaruju. Do 1900-tih godina, riječka luka postala je 10. najvećom lukom svijeta, dok je Luka Baroš, specijalizirana za trgovinu drvom, postala luka s najvećim svjetskim prometom drvne trgovine.