Ukrašeni vrpcama, s vinskim bocama oko vrata, i ove godine pozdravljaju svibanj, najavljujući obnovu, ljubav i – danas sve češće – zajedništvo.
Da, majpani danas sve više simboliziraju vjeru u zajednicu i njezinu snagu, budući da ih na većini mjesta diljem Baranje i Slavonije podižu udruge u centru sela, u organiziranom obliku. U brojnim sredinama u taj se posao uključuju i djeca, kako bi se narodni običaj očuvao. Mlađi su vjerojatno oduvijek sudjelovali, jer je jedino tako tradicija mogla opstati kroz stoljeća diljem Europe. Izvorno je riječ o poganskom običaju koji je simbolizirao smjenu godišnjih doba i plodnost.
Prema tradiciji, posljednje noći travnja mladići su iz šume donosili visoko, ravno stablo koje bi postavili pred kuću odabrane djevojke. Očistili bi ga od grana, ostavljajući krošnju na vrhu, te ga ukrasili šarenim vrpcama i vinskim bocama. Time su izražavali svoju naklonost, ali je taj čin bio i poruka cijeloj zajednici.
Danas je podizanje majpana prije svega društveni događaj, kao i njegovo rušenje ili „ispraćaj plesom“ krajem mjeseca.
U Kopačevu danas članovi lokalnog ogranka DZMH preuzimaju odgovornost da običaj ne izađe iz „mode“. U aktivnosti uključuju sve mještane.
Ni Vardarac nije ostao bez majpana – tamo Kulturno-umjetničko društvo Vardarac njeguje lokalne tradicije, uključujući i ovaj običaj. Osim stabla u središtu sela, jedno je postavljeno i kod vrtića, zajedno s vrtićkom i školskom djecom.
U Zmajevcu članovi Kulturno-umjetničkog društva Baranyai Júlia svake godine smatraju svojom zadaćom da i u dvorištu svog doma podignu ukrašeno stablo.
U Suzi običaj nikada nije nestao, i danas se stabla mogu vidjeti i u sporednim ulicama, dok su središnje stablo, na Trgu Ácsa Gedeona, prema tradiciji podigli članovi folklorne skupine Čardaš.
U Podolju, malom baranjskom naselju, aktivisti Udruge za očuvanje tradicije Podolje „posadili“ su majpan, koji će krajem mjeseca svečano biti ispraćen plesom.
U Laslovu članovima Kulturno-umjetničkog društva Petőfi Sándor ovaj običaj ne znači samo očuvanje tradicije, nego i izražavanje zajedništva.
U Korođu Udruga za njegovanje običaja Mađara Korođ pobrinula se da se s običajem upoznaju i najmlađi, koji sudjeluju u svim fazama, od sječe stabla do njegova ukrašavanja i podizanja.
U Hrastinu zahvaljujući Udruzi mladih Hrastin stari običaji i dalje žive, članovi su i ove godine zajednički podigli ukrašeno stablo u središtu mjesta.
U Kotlini tradicija je nešto drukčija: krošnja se uklanja, a na njezino mjesto vežu druge grane. Takvo su stablo postavili i članovi lokalnog ogranka DZMH ispred svog doma.
Običaj njeguju i članovi Udruge Mađara Lipik u Brekinskoj, kao i aktivisti Zajednice Mađara Grubišno Polje u svome sjedištu u Grbavcu.
Svečano su majpan podigli i članovi Udruge za očuvanje tradicije Stari Jankovci u dvorištu svog doma.
U Novom Bezdanu, gdje je „ispraćaj“ majpana najveća i najljepša manifestacija sela, i ove je godine podignuto veliko stablo kako bi se krajem mjeseca oko njega okupili mještani i gosti te zajedno slavili.
Prijevod: Izabela Šegota
A cikk az elektronikus média többféleségének és különbözőségének fejlesztéséről szóló Alap által került társfinanszírozásra.
