Dostojno smo se prisjetili revolucije iz 1848. godine

0
10

Središnji događaj DZMH-a, koji je planiran u Kopačevu je otkazan zbog epidemije korona virusa, ali su vijenci položeni na memorijalna mjestima u Suzi, Zmajevcu, Stazi, Zagrebu, Hrastinu, Velikom Grđevcu i Osijeku.

Naš najljepši nacionalni praznik je 15. ožujka, dan mađarske revolucije iz 1848. godine. Prigodni kulturni program Demokratske zajednice Mađara Hrvatske, koji je planiran u Kopačevu je otkazan zbog epidemije korona virusa.

Unatoč tome, vijenci su položeni na memorijalnim mjestima. U Suzi je komemoracija održana u subotu. Svečana povorka krenula je od Doma kulture do lokalnog reformatskog groblja, gdje se nalazi obnovljeni nadgrobni spomenik Gedeona Ácsa. Prisjećanje je započelo uz zbor i orkestar kulturno umjetničkog društva iz Novog Bezdana. Ilona Pinkert je recitirala, a svećenik, György Varga iz Suze je kod počivališta svog prethodnika govorio o idealima iz 1848. godine.

– Gedeon Ács i Ferenc Béni Izsák možda nisu daleko poznati, ali ih poštujemo kao junake, oni su naši junaci iz 1848., tako da smo ih se i ove godine prisjetili. Nažalost zbog okolnosti je to bilo u smanjenom obujmu – rekao je saborski zastupnik i predsjednik DZMH-a, Robert Jankovics.

Sljedeće stanica prisjećanja bio je Kossuthov reljef u Domu kulture u Suzi. Potpredsjednik DZMH-a, Janoš Andoči održao je govor i rekao da se Kossuthov reljef ne može jednostrano sagledati, njegova istinska vrijednost se sagleda kroz njegovu povijest i njegovu sudbina. Njegovo prvotno mjesto bio je obelisk postavljen u centru sela, kojeg su srpski okupatori nakon Trianona uništili, ali je sam reljef spašen. 1991. godine je ponovo postavljen u zid Doma kulture u Suzi. Od tada svake godine – za vrijeme tzv. Srpske Krajine u tajnosti – odajemo počast pred reljefom.

– Ovogodišnje obilježavanje je poput “olujnog oblaka”, u vezi s koronavirusom napomenuo bih da je mađarsko društvo i u vrijeme revolucije bilo suočeno s epidemijama – rekao je Janoš Andoči dodajući da na vlastitoj koži osjetimo što znači izgubiti osjećaj sigurnosti na društvenoj razini.

Saborski zastupnik, Robert Jankovics, mađarski konzul u Osijeku, Bela Gardoš, izvršni predsjednik DZMH-a, Oliver Matijević, voditelj ureda Foruma mađarskih prosvjetnih djelatnika u Hrvatskoj, Kristian Palinkaš te predstavnici naših udruga iz Osijeka, Belog Manastira i Suze položili su vijence ispred reljefa.

Polaganje vijenca kod groba Bénija Izsáka

Prije komemoracije u Suzi postavljen je vijenac na grobu Ferenca Bénija Izsáka u Zmajevcu. Vijećnik Općine Kneževi Vinogradi, Daniel Hordoši govorio je o Béniju Izsáku, koji je borbu za slobodu 1848. smatrao toliko važnom da je hodočastio u Torino, gdje je tada živio vođa revolucije, Lajoš Kossuth.

– Ne smijemo zaboraviti „obične“ ljude toga vremena, koji su sudjelovali u borbenim aktivnostima ili održavali duh revolucije živim. Jedna takva osoba je upravo Ferenc Béni Izsák, koji je posjetio Kossutha u emigraciji, odnijeo mu je dobro zmajevačko vino i vratio se s porukom vršitelja dužnosti predsjednika Mađarske – rekao je Daniel Hordoši u svom govoru.

Program je ovdje završen pjevanjem mađarske državne himne.

Odali smo počast i u Stazi  i u Zagrebu

Prošlog petka su suradnici DZMH-a iz Bilja i članovi naše redakcije posjetili Stazu i Zagreb kako bi ispred tamošnjih memorijalnih mjesta odali počast herojima.

Janoš Damjanich, mađarski general srpskog podrijetla, rođen je u Stazi. 2012. godine je DZMH uz potporu mađarske Vlade postavila spomen-ploču njemu u čast. Kod spomenika se svake godine u ovo vrijeme polaže vijenac. Bivši zastupnik mađarske manjine Sisačko-moslovačke županije, Arpad Kiš, rekao nam je na licu mjesta da je sve teže zadržati Mađare u regiji, trenutno ih ima tridesetak, a pripadaju uglavnom starijim dobnim skupinama.

Nakon Staze, sljedeća stanica bio je glavni grad, Zagreb, gdje smo sa saborskim zastupnikom Robertom Jankovicsem, mađarskim veleposlanikom u Zagrebu, Józsefom Magyarom i nekim članovima mađarske kulturne udruge Ady Endre položili vijence kod spomen-ploče Šandora Petőfija. Spomen-ploču Petőfi zagrebačkoj prijestolnici poklonila je Budimpešta 1996. na inicijativu udruge Ady i zagrebačke udruge DZMH-a u znak hrvatsko-mađarskog prijateljstva (naime, pjesnika su mjesecima njegovali u zagrebačkoj vojnoj bolnici).

U Hrastinu su položili vijenac kod Petőfijevog spomenika

2014. godine u Hrastinu postavljen prvi spomenik Šandora Petőfija u Slavoniji, a izrađen je uz pomoć javnih donacija i djelo je kipara Lászlóa Hunyadija iz Rumunjske. Povodom obljetnice revolucije iz 1848., 15. ožujka pred spomenikom je Vijeće mađarske nacionalne manjine Općine Vladislavci organiziralo polaganje vijenaca. Događaju su prisustvovali članovi mađarske kulturne udruge György Dózsa i vjerski predstavnici Hrastina, dok je u ime Vijeća mađarske nacionalne manjine vijenac je položio njen predsjednik, Norbert Čisar,

Polaganje i u U Velikom Grđevcu

U Velikom Grđevcu, koji se nalazi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji su tamošnji Mađari su položili vijenac kod spomen-ploče Dragutina Knezića. Dragutin Knezić, rodom iz Velikog Grđevca, služio je u mađarskoj vojsci tijekom revolucije 1848 godine. Istakao se junaštvom i vojnim pobjedama te je promaknut za generala. Sudjelovao je u bitkama kod Tápióbicske (Mađarska), Komarno (Slovačka), Szolnok, Pered i Buda. Oružje je položio u mjestu Világos, završio je u zatvoru u Aradu (današnja Rumunjska), gdje je zbog  državne izdaje osuđen na vješanje.

Prisjećanje je organiziralo Vijeće mađarske nacionalne manjine Općine Veliki Grđevac .

U Osijeku su se prisjetili zasluga Mihálya Antala

Članovi mađarske kulturne udruge Nepkor su u ponedjeljak položili vijenac Mihályu Antalu, koji je rodom iz osječke Retfale i bio svojevremeni zastupnik u mađarskom parlamentu. Vijenac su položili saborski zastupnik, Robert Jankovics, mađarski generalni konzul u Osijeku, Béla Gárdos, predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Osijeka, dr. Tibor Santo, kao i predsjednik i potpredsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije, Oliver Matijević i Erik Munk.

Na prisjećanju se napomenulo da je Mihály Antal kvalitetno sudjelovao na prvim parlamentarnim raspravama  koje su se odvijale u Pešti umjesto u Bratislavi -, naglašavao je važnost mađarske vojske i glasao je za novi zakon o regrutiranju vojnika.