U Omišu je održana 6. konferencija za raspršenu zajednicu mađarske nacionalne manjine

0
10

Čelnici raspršenih mađarskih udruga razmijenili su iskustva i raspravili o aktualnim pitanjima koja se dodiruju mađarske zajednice na, 6. po redu, konferenciji u Omišu, gdje su održane i prijašnje konferencije.

Većina pripadnika mađarske nacionalne zajednice živi u području koje gravitira gradu Osijeku, ali i u drugim dijelovima države žive Mađari, među mnogima i više primorskih udruga njeguje narodne običaje. Ovi posljednji, zbog geografske udaljenosti, nisu baš često u mogućnosti družiti se s pripadnicima većinskog dijela. Upravo iz tog razloga, prije 6 godina pokrenuta je konferencija za raspršenu zajednicu. Na ovogodišnjoj konferenciji sudjelovali su čelnici udruga DZMH i suradnici krovne udruge Mađara.

Okupljene je pozdravio Róbert Jankovics, saborski zastupnik Mađara i predsjednik DZMH, koji je, među ostalim, rekao kako je sretan što su se čelnici raspršenih mađarskih udruga uspjeli pridružiti konferenciji.

U prvom dijelu konferencije prikazane su aktivnosti koje se odvijaju u krovnoj organizaciji, kao što su i najavljeni zadaci za nadolazeće razdoblje. Saborski zastupnik prisutne je upoznao s mogućim zakonskim izmjenama, Olivér Matijević, izvršni predsjednik DZMH, govorio je o natječajima Savjeta za nacionalne manjine i obračunu, dok je Sanela Proser Horvatin, tajnik DZMH, prisutne predstavnike obavijestila o natječajima matične države. Nakon rasprave o pitanjima koja su aktualna za cjelokupnu mađarsku zajednicu, čelnici su predstavili svoje zajednice i konkretne probleme. Među ostalim, sve ih se dotiče poskupljenje režijskih troškova, ali se i glede vijeća nacionalnih manjina mogu očekivati izmjene. Róbert Jankovics rekao je kako su ponosni što ove godine u Hrvatsku stiže troje mladih preko programa Petefi, koji su pozvani kako bi pomogli u radu upravo tih raspršenih zajednica.

Četvrti dan konferencije, sudionici su mogli pozdraviti i gostujuće predavače. Među prvima predavanje je održao Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Hrvatske. Prisutne je upoznao s djelokrugom Ureda i predočio s kojim izazovima se susreću članovi nacionalnih manjina – to su problemi koji se globalno dotiču manjinskih zajednica, ne samo onih u Hrvatskoj. Između ostalog, istaknuo je kako je govor mržnje jedan stvaran problem koji, na sreću, ne pogađa mađarsku zajednicu u Hrvatskoj. Neovisno od toga, žalosna činjenica je da se i danas jako koristi razlikovanje po vjeri, spolu, etničkoj pripadnosti i slično – rekao je.

U našoj zemlji ima i pozitivnih primjera, koji su jedinstveni u cijeloj Uniji, jedan od njih je i operativni program koji omogućuje ostvarivanje prava nacionalnih manjina. U tom programu je obuhvaćeno uobičajeno postupanje kao i konkretni postupci koji se odnose na sve 22 nacionalne manjine, pa tako i na Mađare. S priznanjem je govorio o mađarskoj zajednici i o DZMH, koji su zadnjih godina ostvarili suradnju i zajedništvo koje mogu poslužiti kao primjer.

Slijedeći gostujući predavač bio je Nandor Čapo, ravnatelj Uprave za nacionalne manjine Ministarstva znanosti i obrazovanja, koji je govorio o važnosti obrazovanja na materinjem jeziku. Rekao je kako je pitanje obrazovanja manjina dobilo na važnosti osnivanjem Uprave koje je on ravnatelj, naime, na taj način zajednice mogu neposredno u ministarstvo obrazovanja proslijediti svoje zahtjeve. Predstavio je novi zakon o obrazovanju, u tijek donošenja zakona uključena je i Uprava. Učenici nacionalnih manjina čine otprilike 2% ukupnog broja učenika u državi – rekao je.

Na konferenciji je, među ostalima sudjelovala i Zlata Berkeš, predsjednica Zajednice Mađara Velike Pisanice i Vijeća mađarske nacionalne manjine Bjelovarsko-bilogorske županije, koja se zahvalila organizatorima konferencije. Suradnici DZMH dali su odgovor na sva aktualna pitanja, ali važnim drži i razmjenu iskustava s čelnicima raspršenih zajednica.

Žužana Maša, voditeljica  Mađarskog kulturnog društva Moric Žigmond Pula, po prvi puta je sudjelovala na konferenciji. Nakon što je predstavila rad društva, odala je priznanje DZMH jer, kako je rekla, konferencija u Omišu neizostavna je za sunarodnjake koji žive u raspršenim mađarskim zajednicama u Hrvatskoj, ne samo zbog toga što ovdje dobiju korisne informacije o situaciji mađarske nacionalne manjine, već i zbog toga što se jedino ovdje susretnu Mađari koji žive na različitim točkama države, ovdje se mogu oformiti stvarni međusobni kontakti.