Kezdőlap Hírek Vijesti na hrvatskom Sjećanje na žrtvu podnesenu za slobodu obvezuje i danas

Sjećanje na žrtvu podnesenu za slobodu obvezuje i danas

7

Na obljetnicu pogubljenja aradskih mučenika i zajednica Mađara u Hrvatskoj s poštovanjem se prisjetila mučenika revolucije i borbe za slobodu 1848.–1849. godine. Središnja komemoracija DZMH i ove je godine održana u Bilju, gdje je kod spomen-ploče i stabla sjećanja odana počast herojima. Károlya Knezicha prisjetili su se i u njegovu rodnom kraju, u Velikom Grđevcu i Velikoj Pisanici.

Šesti listopada jedan je od najtužnijih dana u mađarskoj povijesti. Godine 1849., mjesec i pol dana nakon polaganja oružja kod Világosa, u Aradu je pogubljeno trinaest visokih časnika mađarske revolucionarne vojske iz borbe za slobodu 1848.–1849. godine. Herojska smrt aradskih mučenika otada je jedan od najvažnijih simbola predanosti mađarskoj slobodi i neovisnosti, a aradska Golgota kroz naraštaje podsjeća na žrtvu i vjernost.

Demokratska zajednica Mađara Hrvatske (DZMH) tradicionalno svoju središnju komemoraciju održava u Bilju. Pred spomen-pločom postavljenom u dvorištu sjedišta DZMH iz godine u godinu odaje se počast aradskim mučenicima. Prije deset godina posađeno je i stablo koje otada, kao živi spomen, svjedoči o žrtvi aradskih heroja i poziva na to da se s njihovim primjerom upoznaju i budući naraštaji.

Svečanost je započela izvođenjem mađarske i hrvatske himne, nakon čega je prigodni govor održao János Andócsi, dopredsjednik DZMH.

-Važno je istaknuti da su u borbi za slobodu sudjelovali i brojni naši sunarodnjaci čija imena potomstvo ne poznaje. Međutim, sjećanje na njih živi u obiteljskim predajama. I njima smo danas u čast zapalili svijeću – rekao je, među ostalim, Andócsi.

Na komemoraciji se nazočnima obratio i János Magdó, generalni konzul Mađarske u Osijeku, koji je govorio i o današnjem značenju nasljeđa aradskih mučenika.

János Magdó istaknuo je da je 6. listopada dan sjećanja na žrtvu podnesenu za slobodu, dan koji je usko povezan s 15. ožujka te, uz trinaestoricu aradskih mučenika, čuva i uspomenu na Lajosa Batthyánya, prvog mađarskog predsjednika vlade. Naglasio je da je nasljeđe borbe za slobodu 1848.–1849. snažna poveznica među pripadnicima mađarske nacije, koja kako u matičnoj zemlji tako i u zajednicama Mađara izvan njezinih granica stvara zajedničko sjećanje i osjećaj pripadnosti.

U svom programu posvećenom tragičnom događaju učenici Osnovne škole Lug, okupljeni oko starog svežnja dokumenata, prisjetili su se događaja od 6. listopada 1849. godine, a uz pomoć dokumenata, pisama i imena iz toga vremena publici su približili i sudbine aradskih mučenika te njihovu ljudsku stranu.

Sudjelovanje mladih bilo je važan dio komemoracije jer sjećanje na aradske mučenike može ostati živo samo ako se i budući naraštaji upoznaju s njihovom pričom i vrijednostima koje su zastupali. Sloboda, vjernost i ustrajnost i danas su vrijednosti na čiju važnost kroz sjećanje možemo uvijek iznova ukazivati.

Svečanost je nastavljena polaganjem vijenaca. Kod spomen-ploče vijence su položili generalni konzul Mađarske, János Magdó i potpredsjednici krovne organizacije DZMH, János Andócsi te Krisztián Pálinkás. Nazočni su potom minutom šutnje odali počast mučenicima.

Na kraju komemoracije mješoviti zbor Alfalusi izveo je pjesmu „Emeld fel a szemedet az égre” („Podigni pogled prema nebu“). Pjesma o nadi, vjeri i svitanju bila je dostojan završetak svečanosti: podsjetila je da i u najmračnijim razdobljima vrijedi podignuti pogled i vjerovati da će svanuti zora.

Károlya Knezicha prisjetili su se i u njegovu rodnom kraju

Među aradskim mučenicima s Hrvatskom je posebno usko povezan Károly Knezich, koji je rođen u Velikom Grđevcu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. General mađarske revolucionarne vojske također je položio oružje kod Világosa, nakon čega je odveden u aradski zatvor. Zbog optužbe za veleizdaju osuđen je na smrt vješanjem te je 6. listopada 1849. pogubljen kao osmi po redu.

Sjećanje na Károlya Knezicha posebno je važno zajednici Mađara u Hrvatskoj jer se njegov rodni kraj danas nalazi na području Hrvatske. U Velikom Grđevcu održana je komemoracija kod biste podignute njemu u čast, gdje su članovi Vijeća mađarske nacionalne manjine Bjelovarsko-bilogorske županije zajednički odali počast mučeniku. Nakon toga položili su vijenac i kod spomen-ploče Károlyu Knezichu postavljene na sjedištu Mađara u Velikoj Pisanici.

Događajima su, među ostalima, nazočili Olivér Matijević, izvršni predsjednik DZMH, Zlata Berkeš, predsjednica Vijeća mađarske nacionalne manjine Bjelovarsko-bilogorske županije, Fredi Pali, načelnik Općine Velika Pisanica, Eugen Horvat, predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Općine Veliki Grđevac, Elemir Bereš, predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Općine Velika Pisanica, te Snježana Sabo, predsjednica Udruge Mađara Daruvara.

Na Dan sjećanja na aradske mučenike tako su se događaja iz tragične jeseni 1849. godine prisjetili ne samo u Bilju nego i u rodnom kraju Károlya Knezicha. Zajednička poruka komemoracija vrijedi i danas: žrtva i hrabrost onih koji su živjeli prije nas dobivaju svoj pravi smisao ako čuvamo uspomenu na njih i vrijednosti koje su zastupali prenosimo budućim naraštajima.

Nagygordonya

Prijevod: Izabela Šegota

A cikk az elektronikus média többféleségének és különbözőségének fejlesztéséről szóló Alap által került társfinanszírozásra.

Hirdetés