Svake godine smo dužni prisjetiti se najvećih osoba revolucije i borbe za slobodu iz 1848-49. godine jer su oni i danas primjer ljudskosti i junaštva. Možemo biti ponosni što imamo baranjske i slavonske junake iz ’48. pred čijim se grobovima i spomenicima svake godine prisjećam 15. ožujka o i od Zagreba do Baranje, iz godine u godinu, odajemo počast pred velikanima nacije. Ove godine – slično prošlogodišnjem prisjećanju – zbog epidemioloških propisa u skromnijem broju, mađarske organizacije na svakome su mjestu zajedno održale prisjećanje.
Revolucija i borba za slobodu iz 1848-49. godine je odlučujući događaj u novijoj povijesti Mađarske, jedan od temelja nacionalnog identiteta. Dan početka revolucije, 15. ožujka se drži za jedan od najvećih i najljepših nacionalnih praznika Mađara, pripadnici mađarske nacionalnosti u cijelome svijetu se prisjećaju toga dana. Mi, Mađari u Hrvatskoj, nastojimo svake godine pod što svečanijim okolnostima obilježiti ovaj dan. Svečano obilježavanje 15. ožujka je Demokratska zajednica Mađara Hrvatske započela prošloga petka u mjestu Staza.
Staza
General János Damjanich, jedan od aradskih mučenika, se rodio u Stazi u Sisačko-moslavačkoj županiji. Bio je jedan od najuglednijih generala mađarske revolucije iz 1848-49. godine. Za Mađare u županiji je vrlo bitna rodna kuća Jánosa Damjanicha u Stazi, gdje je DZMH postavila i spomen-ploču uz potporu mađarskog ministarstva vanjskih poslova. Svake godine ovdje odajemo počast polaganjem vijenaca.
Ovogodšnji događaj je prisustvom uveličao Tristan Azbej, državni tajnik za pomoć kršćanskim žrtvama i provedbu Hungary Helps Programa, koji je položio vijence u društvu Csabe Demcsáka, veleposlanika Mađarske u RH, Róberta Jankovicsa, predsjednika DZMH, Imrea Berkesa, predstavnika mađarske nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji, Ivana Varge, predstavnika mađarske nacionalne manjine za Sisačko-moslavačku županiju, Antuna Furjana, potpredsjednika Vijeća mađarske nacionalne manjine Bjelovarsko-bilogorske županije i Árpáda Kisa, povjerenika DZMH za Sisačko-moslavačku županiju.
Zagreb
Nakon Staze, slijedeća stanica je bio glavni grad Hrvatske, gdje su pri spomen-ploči Sándora Petőfija položili vijence Tristan Azbej, Róbert Jankovics, saborski zastupnik Mađara u Hrvatskoj, Csaba Demcsák, veleposlanik Mađarske u RH, Zoltán Balázs-Piri, predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine grada Zagreba i predstavnici mađarskih udruga u Zagrebu.
Budimpešta je donirala Petőfijevu spomen-ploču Zagrebu 1996. godine (pjesnik se razbolio za vrijeme vojne službe u Karlovcu i tijekom 1840-41. godine mjesecima su ga liječili u vojnoj bolnici u Zagrebu).
Zmajevac
Slijed svečanog prisjećanja u subotu, 13. ožujka, se nastavio u Zmajevcu, gdje smo se okupili položiti vijence pri spomen-ploči Jánosu Apostolu, reformiranom učitelju iz Zmajevca, koji je u revoluciji služio kao topnik. Apostolovom radu je poštovanje odala Hajnalka Bisztricán, predsjednica Kulturno-umjetničkog društva József Attila iz Zmajevca.
Svečanosti su, između ostalih, prisustvovali János Potápi Árpád, državni tajnik za nacionalnu politiku Mađarske, Csaba Demcsák, veleposlanik Mađarske u RH, János Fuzik, generalni konzul Mađarske u Osijeku i Judit Pirityiné Szabó, voditeljica odjela državnog tajništva za nacionalnu politiku pri Vladi Mađarske.
Suza
Nije slučajno Suza jedna od najvažnijih stanica glavnog prisjećanja DZMH na 15. ožujka. Čak su dva poznata mještanina baranjskog sela imala vezu sa revolucijom 1848-49. godine.
Jedan je Gedeon Ács, rođen u Bilju i bio je svećenik u Suzi, u revoluciji je sudjelovao kao svećenik Kossuthovog tabora. Nakon polaganja oružja u Világosu, dobrovoljno je slijedio Lajosa Kossutha u njegovom turskom i američkom progonstvu. Nakon što se vratio kući, u Suzi je bio svećenik sve do svoje smrti. Bio je čovjek aktivnog javnog života, utemeljio je udrugu za čitanje i radio je na njegovanju Kossuthovog kulta. Svake godine se sredinom ožujka okupimo kod njegove spomen-ploče, da ga se prisjetimo, da se prisjetimo njegovog domoljublja, njegovog načina života koji služi svima za primjer, koji uvijek može biti kamen temeljac za opstanak Mađara u Hrvatskoj, u Baranji. Ovdje je György Varga, reformirani svećenik iz Suze, govorio o životnom putu svoga velikog prethodnika.
Jedna od najvažnijih poruka 15.ožujka jeste da se u interesu domovine i nacije može napredovati ujedinjeno, zajedničkim snagama, pomažući jedno drugome. To je naglasio u svečanom govoru i Róbert Jankovics, predsjednik DZMH.
Potápi: „Vaša postignuća tijekom proteklih godina su toliko odlična da ona prekoračuju granice jedne ovako malo nacionalne zajednice, koja zavređuje da se upiše i u knjigu povijesti mađarske nacije“
Svečani govornik je bio János Potápi Árpád, državni tajnik za nacionalnu politiku Mađarske, koji je, osim što je naglasio djela ožujskih mladića, govorio kako se 15. ožujka 1848. iz različitih slojeva jednog naroda, kroz nekoliko dana, rodila jedna nacija. „I danas su oni Mađari, koji odgovorno prihvaćaju da su Mađari, i to dalje prenose na svoju djecu i unuke“ – rekao je.
-I od vas to tražim; mislim da su vaša postignuća tijekom proteklih godina toliko odlična da ona prekoračuju granice jedne ovako male nacionalne zajednice, koja zavređuje da se upiše i u knjigu povijesti mađarskog nacionalizma – rekao je državni tajnik.
Svečanost polaganja vijenaca se nastavila u predvorju knjižnice pri Kossuthovom reljefu.
Na svečanom prisjećanju u Suzi su surađivala dva lokalna kulturno-umjetnička društva, Jókai Mór i Csárdás, kao i članovi kultuno-umjetničkog društva iz Novog Bezdana.
Hrastin
U slavonskom Hrastinu su 2014. godine postavili prvu spomen-bistu Sándora Petőfija u Hrvatskoj, koja je nastala iz donacija, i koju su nedavno porušili vandali. Povodom 15. ožujka, ponovno postavljenu bistu, su iznova posvetili zajedničkim polaganjem vijenaca Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj i DZMH. U svečanosti je sudjelovao i Mješoviti zbor Alfalusi, Népdalkör iz Kotline i polaznici vjeronauka iz Hrastina. Svečani govornici su bili János Potápi Árpád, državni tajnik za nacionalnu politiku Mađarske i Róbert Jankovics, predsjednik DZMH.
Velika Pisanica, Veliki Grđevac
Károly Knezić (Knézich) se rodio u Velikom Grđevcu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Nakon 15. ožujka 1848. godine ponudio je svoju službu mađarskoj vojsci. Zahvaljujući svojim vojnim uspjesima dostigao je rang generala. Oružje je položio kod Világosa, dospio je u aradski zatvor, gdje su ga osudili na smrt vješanjem zbog izdaje austrijske krune, bio je mučenik koji je smaknut osmi po redu 06. listopada 1849.
U organizaciji Vijeća mađarske nacionalne manjine Bjelovarsko-bilogorske županije, vijence su položili pri spomen-ploči Károlyu Knézichu u sjedištu Mađara u Velikoj Pisanici i pri spomen-bisti u njegovom rodnom mjestu u Velikom Grđevcu.
Novi Bezdan
Članovi Kulturno-umjetničkog društva iz Novog Bezdana su se u dvorištu svoga sjedišta prisjetili na događaje iz ožujka ’48. Priredili su prigodni program u skromnim okvirima i položili vijence pri Petőfijevom reljefu.
Vijenac su položili Krisztián Pálinkás, predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine u Općini Petlovac i Ibolya Horvát, predsjednica KUD-a.
Laslovo
Vijeće mađarske nacionalne manjine Općine Ernestinovo i DZMH iz Laslova su se, nakon svečane mise u Laslovu, prigodnim programom i polaganjem vijenaca prisjetili revolucije i borbe za slobodu iz 1848-49. godine.
Na svečanom programu su zajedno sudjelovali učenici lokalne škole i zbor Rozmaring.
Novi Gradac
Ogranak DZMH – Novi Gradac, je održao manje okupljanje povodom nacionalnog praznika na kojemu je Ildikó Dančo Szőlősi oživjela događanja koja su se zbila 15. ožujka, a tamburaški sastav je svojim glazbenim nastupom prisjećanje učinio još intimnijim.
Split
U više od dvadesetogodišnjem postojanju ogranka DZMH Splitsko-dalmatinske županije nije bilo godine da se ne bi na naš najljepši nacionalni praznik prisjetili događanja iz toga vremena. Ovaj puta je ogranak filmom predstavio junake i najvažnije trenutke revolucije i borbe za slobodu iz 1848. godine.
Osijek
Generalni konzulat Mađarske u Hrvatskoj i Kulturno-umjetničko društvo Népkör iz Retfale u Osijeku su u ponedjeljak održali polaganje vijenaca kod spomen ploče Mihálya Antala, porijeklom iz Retfale i svojevrenim zastupnikom u mađarskom parlamentu.
Na polaganju vijenaca se moglo čuti kako je Mihály Antal više puta sudjelovao, poštovanja vrijednim, govorima u raspravama na prvom narodnom parlamentu – koji se više nisu održavali u Pozsonyu već u Pešti – isticao je važnost uspostavljanja mađarske vojske i glasovanjem podržao zakon o novačenju.
Bilje
U ogranku DZMH u Bilju redovno obilježavaju naše nacionalne praznike, pa tako i 15. ožujka. Najvažnije trenutke početka revolucije i borbe za slobodu iz 1848-49. godine su objedinili na jednom manjem okupljanju u sjedištu osnovne organizacije DZMH u Bilju.
Beli Manastir
U organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Mađara iz Belog Manastira, u Parku Grada Mohača, kod spomen obilježja, su se prisjetili revolucije i borbe za slobodu iz 1848-49. godine.
Na svečanosti su prisustvovali Tomislav Rob, gradonačelnik Grada Belog Manastira i Oliver Matijević, potpredsjednik gradskog vijeća.
Vinkovci
Kulturno-umjetničko društvo Mađara iz Vinkovaca je organiziralo prisjećanje prigodom 15. ožujka. Mađarima iz Vinkovaca, koji su prisustvovali svečanosti, ovo je ujedno bila i dobra prilika da se malo susretnu.
Prijevod: Izabela Šegota
A cikk az elektronikus média többféleségének és különbözőségének fejlesztéséről szóló Alap által került társfinanszírozásra.
