Tijekom svog posjeta Hrvatskoj, zamjenik ministra vanjskih poslova i trgovine Mađarske, Levente Magyar posjetio je i Medijsku kuću DZMH. U intervjuu za emisiju Drávatáj odgovarao je na aktualna pitanja, a također je obišao i Vardarac, gdje je posjetio Obiteljsko gospodarstvo Beno.

-Ne moramo još dugo čekati da, prema proračunima, autocestom iz Baranje do Budimpešte stignemo za samo dva sata. Kako će to utjecati na gospodarsku suradnju Mađarske i Hrvatske?

-To je vrlo važno pitanje i možda najaktualnije kada je riječ o odnosima između Hrvatske i Mađarske, kao i između zajednice Mađara u Hrvatskoj i matične države. Uspjet ćemo smanjiti vrijeme putovanja na manje od dva sata, što je povijesni uspjeh i golem iskorak u povezivanju zajednice Mađara u Baranji s Mađarskom, kakav nismo vidjeli već jako dugo. S druge strane, iz budimpeštanske, odnosno mađarske perspektive, ovo je značajno jer ćemo dobiti još jednu poveznicu s balkanskim područjem. Kada se ovaj dio autoceste dovrši, Bosna i Hercegovina će biti dostupna autocestom, kao i druga područja Balkana koja su trenutno teško dostupna iz Mađarske. Danas smo obišli radove na spoju autocesta, što je zapravo južni rub povijesne Mohačke nizine, i vidjeli smo da su radovi na posljednjim metrima. Stoga nije nerealno očekivati da će sve biti spremno za otvaranje u drugoj polovici ljeta.

-Danas se, uz to, prisjećamo revolucije iz 1848.-49. i borbe za slobodu, koja ujedno nosi i poruku nacionalne solidarnosti. Održali ste svečani govor na središnjoj proslavi DZMH u Suzi. Koju ste poruku uputili Mađarima u Hrvatskoj?

-Da, o tome sam govorio u svom govoru, kako 15. ožujka možda jače i opipljivije od bilo kojeg drugog nacionalnog praznika izražava naše zajedništvo, povezanost svih Mađara. Što nas čini Mađarima? Možda to najdublje osjećamo upravo na ovaj dan. To što imamo zajedničke ciljeve i što preuzimamo odgovornost za sudbinu mađarske nacije. Dakle, nije krv ili bilo kakva biološka determinacija ono što nas čini Mađarima, već činjenica da ovu priču – veliku, grandioznu, lijepu, tužnu, slavnu i tragičnu, ali ipak fantastičnu priču Mađara – smatramo svojom, s njom se identificiramo i spremni smo raditi zajedno s našim sunarodnjacima na ostvarivanju velikih zajedničkih ciljeva. Ako ih zajednički pokušamo ostvariti, stići ćemo do njih puno brže nego ako pokušavamo pojedinačno i razjedinjeno. Ovo je uvijek aktualna pouka za Mađare, jer smo skloni često slijediti vlastite putove ili se voditi partikularnim interesima. Sigurno bi nam život bio lakši kada bismo još više mogli ići u istom smjeru. Što se tiče Baranje i zajednice Mađara u Hrvatskoj, posebno bih istaknuo da se ovaj dio nacije relativno nedavno morao fizički boriti za svoju domovinu, za rodnu grudu i za pravo da na njoj živi kao Mađar. Nama u Mađarskoj, koji desetljećima nismo morali ratovati za svoju domovinu, ovo je primjer, ohrabrenje i pokazatelj kako ozbiljno shvatiti i živjeti poruku revolucije iz 1848.-49. Nama je relativno lako govoriti o tome kako su te ideje uzvišene, kako tu baštinu treba prihvatiti i živjeti u skladu s njom, ali oni koji su iskusili što znači oružjem braniti domovinu, mogu to reći s pravom i autentičnošću. Drugi važan aspekt, koji vrijedi za sve Mađare izvan granica matične domovine, jest činjenica da nama u Mađarskoj – bilo u Budimpešti ili bilo gdje drugdje u zemlji – nije potrebno svakodnevno dokazivati našu mađarsku pripadnost, ne moramo se za nju boriti, ne moramo svakodnevno prolaziti kroz veće ili manje borbe da bismo živjeli kao Mađari i odgajali svoju djecu u mađarskom duhu. Međutim, to nije samo po sebi razumljivo izvan granica, a posebno ne u zajednici poput ove u Hrvatskoj, koja je brojčano mala i mora opstati u okruženju dominantne većine. Stoga, sa svih aspekata, možemo samo skinuti kapu pred vama, pred ovom zajednicom, koja možda najizravnije od svih dijelova mađarske nacije – uključujući i samu Mađarsku – prenosi poruku 1848. godine.

-Nacionalnu solidarnost simbolizira i činjenica da je mađarska vlada posljednjih godina znatno pomagala zajednice Mađara izvan granica, posebice kroz gospodarske poticaje. Tijekom ovog posjeta imali ste priliku vidjeti neka od tih ulaganja. Kakvu podršku mogu očekivati ovdašnji Mađari u budućnosti?

-Nastavit ćemo ovaj program, posebno ako na izborima sljedeće godine ostvarimo dobar rezultat i ponovno dobijemo priliku za vođenje vlade. U tom slučaju, namjeravamo ga proširiti još većim intenzitetom. Donijeli smo novi pristup politici potpora, stavljajući naglasak na gospodarstvo. Naime, ako ne postoji gospodarska perspektiva, kako onda očekivati da ljudi ostanu na svom području i ne odlaze u potragu za poslom? To možemo postići pružanjem programa prilagođenih načinu života Mađara koji uglavnom žive u ruralnim područjima. Zbog toga smo u velikoj mjeri osigurali manje poljoprivredne potpore. Već imamo gotovo tisuću uspješnih prijava u ovom programu. Obiteljska gospodarstva uspjela su nabaviti opremu koja im omogućuje veću konkurentnost i ostanak na svom području. Tijekom posljednjih godina izgradili smo sustav institucija koji sada, prema riječima vodstva, u potpunosti zadovoljava potrebe, ponajprije u području obrazovanja. Sljedeći korak je izgradnja vrtića. Kada to ostvarimo, imat ćemo cjelovit mađarski obrazovni sustav, od vrtića do srednje škole, koji će biti dostupan svakom djetetu iz lokalne zajednice Mađara u visokoj kvaliteti, što je zaista velika stvar. Uspjeli smo oživjeti i kulturni život. Postoji sustav koji može zadovoljiti kulturne potrebe Mađara na zaista visokoj razini. Proveli smo i sportske investicije, poput akademije u Vardarcu, čiji su radovi u tijeku. Sada već imamo sustav koji zaista može osigurati opstanak ove zajednice. Još jedna važna misao: ne može se pomoći jednoj zajednici ako nije sposobna učinkovito iskoristiti pruženu pomoć. Zajednica Mađara u Hrvatskoj dokazala se kao zajednica koja je visoko učinkovito koristila dostupne mogućnosti i resurse te je uspjela razviti organiziranost kakva ranije nije bila prisutna. Tako može funkcionirati zdravo partnerstvo između matične zemlje i lokalne zajednice. Skidam kapu pred vodstvom zajednice Mađara u Hrvatskoj i cijelom zajednicom, jer su znali iskoristiti ovu priliku i svakodnevno pokazuju takvu životnu snagu koja i nama daje poticaj da nastavimo s ovom politikom potpore.

Posjet zamjenika ministra obiteljskom gospodarstvu Beno u Vardarcu

Prije intervjua, zamjenik ministra posjetio je obiteljsko gospodarstvo Beno u Vardarcu, gdje je 2023. godine svečano otvoreno postrojenje za sušenje i skladištenje žitarica, financirano kroz natječaj Zaklade Economica Hungarica. Tvrtka, osnovana 2003. godine, bavi se poljoprivrednom proizvodnjom, uključujući ratarsku proizvodnju i stočarstvo. Cilj gospodarstva je povećanje prihoda i sposobnosti ostvarivanja dobiti, zbog čega su se odlučili na izgradnju suvremenog postrojenja za sušenje i skladištenje žitarica, usklađenog s domaćim i međunarodnim standardima. Zahvaljujući ovom postrojenju, ne samo da mogu sušiti i skladištiti vlastite proizvode, već mogu pružiti usluge i drugim lokalnim poljoprivrednicima.

-Do 2010. Mađarima u Hrvatskoj posvećivalo se vrlo malo pažnje. No, od tada se sve promijenilo, pod vodstvom Róberta Jankovicsa preuzeli su kontrolu nad svojom sudbinom, postali su snažna politička sila te su, u suradnji s mađarskom vladom, izgradili ili obnovili vrtiće, škole, učeničke domove, kulturne i sportske objekte. Zahvaljujući Programu gospodarskog razvoja Baranje, gospodarska snaga zajednice Mađara u Hrvatskoj značajno je porasla: do sada je ostvareno više od 9 milijardi forinti ulaganja, uglavnom u poljoprivredni sektor, koji i ovdje čini temelj života ruralnih Mađara – stoji u objavi zamjenika ministra na društvenim mrežama.

Prijevod: Izabela Šegota

A cikk az elektronikus média többféleségének és különbözőségének fejlesztéséről szóló Alap által került társfinanszírozásra.