U znaku zajedničke povijesti, suborstva i hrvatsko-mađarskih odnosa, 10. lipnja na Mornaričkom groblju u Puli održana je komemoracija povodom Dana sjećanja na poginule mađarske vojne mornare.
Na komemoraciji, koji je organiziralo Veleposlanstvo Mađarske u Zagrebu, položeni su vijenci kod spomenika i spomen-ploče podignutih u čast mađarskim mornarima koji su izgubili živote prilikom potonuća bojnog broda Szent István.
Na događaju su govorili Csaba Demcsák, veleposlanik Mađarske u Zagrebu, Vito Paoletić, zamjenik gradonačelnika Pule, te Jessica Acquavita, zamjenica istarskog župana.
U svom govoru Csaba Demcsák istaknuo je kako je pulsko Mornaričko groblje, kao jedno od najvećih vojnih groblja u Europi, važno mjesto sjećanja na zajedničku prošlost i povijesnu sudbinsku povezanost naroda. Kako je naglasio, nadgrobni spomenici svjedoče o razdoblju kada su Mađari, Hrvati i drugi narodi Austro-Ugarske Monarhije zajedno, rame uz rame, branili područje Jadrana.
Na prostoru od približno 22 tisuće četvornih metara počiva više od 150 tisuća vojnika i mornara, što zorno pokazuje nekadašnji vojni značaj grada. Tijekom posljednjeg stoljeća i pol na ovom je groblju pokopano gotovo tri puta više ljudi nego što danas broji stanovnika grad Pula.
Međutim, groblje je tijekom vremena sve više propadalo. Značajan dio nadgrobnih spomenika oštećen je zubom vremena, a natpisi su na mnogim mjestima teško čitljivi. Važnu ulogu u istraživanju mađarske baštine na ovom groblju ima istarski ogranak DZMH. Članovi zajednice u evidenciji s više od 150 tisuća imena pronašli su oko 157 mađarskih imena koja čuvaju uspomenu na mađarske vojnike i mornare pokopane na groblju. Na temelju nadgrobnih natpisa uspjeli su točno identificirati grobove 15 mađarskih mornara, koji su označeni crveno-bijelo-zelenim cvijećem kako bi mađarska prisutnost bila vidljiva i posjetiteljima.
U središtu ovogodišnje komemoracije ponovno je bila tragedija bojnog broda Szent István. Ratni brod izgrađen u Rijeci bio je jedno od najznačajnijih dostignuća mađarske industrije i brodogradnje. Dana 10. lipnja 1918., u posljednjoj godini Prvog svjetskog rata, potonuo je nakon napada talijanske mornarice. U toj je katastrofi život izgubilo 89 mađarskih mornara i više hrvatskih pomoraca.
Csaba Demcsák u svom je obraćanju istaknuo kako su pouke iz povijesti i danas aktualne. Naglasio je da mir, sigurnost i stabilnost nisu vrijednosti koje se podrazumijevaju same po sebi te da europski narodi moraju zajednički raditi na njihovu očuvanju. Istaknuo je kako Mađarska i Hrvatska danas nisu samo susjedne države, nego i saveznice u NATO-u te partneri u Europskoj uniji, a zajedničko njegovanje sjećanja doprinosi jačanju odnosa između dvaju naroda.
Na svečanosti polaganja vijenaca bili su nazočni predstavnici zajednice Mađara, kao i predstavnici vodstva Istarske županije i Grada Pule. Veleposlanik je posebno zahvalio lokalnim samoupravama, mješovitom zboru Alfalusi te Mađarskom kulturnom društvu Móricz Zsigmond iz Pule i njezinim članovima na pomoći u organizaciji komemoracije.
Njegovanje uspomene na bojni brod Szent István već je desetljećima važan dio očuvanja mađarske pomorske tradicije. Ostaci broda i danas počivaju na dnu mora, na dubini od oko 65 metara. Olupina je otkrivena tijekom 1970-ih godina, a mađarski su je ronioci kasnije više puta posjetili. Godine 2008., povodom 90. obljetnice potonuća, kod ostataka broda postavljena je spomen-ploča.
Mađarski parlament je 2017. godine proglasio 10. lipnja Danom sjećanja na poginule mađarske vojne mornare te pokrenuo inicijativu za podizanje spomenika na pulskom Mornaričkom groblju. Od tada se svake godine polaganjem vijenaca odaje počast mađarskim mornarima koji su izgubili život tijekom službe.
Sudionici su na Mornaričkom groblju odali počast i kod dvojezične spomen-ploče koju je 2004. godine postavio istarski ogranak DZMH.
Iako natpisi na nadgrobnim spomenicima polako blijede, spomen-ploča, spomenik i označeni grobovi i dalje svjedoče o tome da na pulskom groblju počivaju i mađarski mornari i vojnici, čije je sjećanje sastavni dio zajedničke hrvatsko-mađarske povijesti.
Prijevod: Izabela Šegota
A cikk az elektronikus média többféleségének és különbözőségének fejlesztéséről szóló Alap által került társfinanszírozásra.
