Kako smo i izvijestili prošloga tjedna, nakon umirovljenja Aleksandra Tolnauera poslije 20 godina neprekidnog mandata, na čelo Savjeta za nacionalne manjine izabran je novi predsjednik. Ovu funkciju u slijedeće četiri godine obnašat će Tibor Varga, pripadnik mađarske manjine u Hrvatskoj, a koji je dao intervju za naš list i emisiju Dravataj.
-Prije ste bili na poziciji zamjenika predstojnika Stručne službe Savjeta za nacionalne manjine. Kakva, ovako na početku, nakon imenovanja za predsjednika gledate na tu novu funkciju?
– Za mene je ovo veliki korak, jer kao predsjednik, preda mnom su drugi zadaci, izazov je velik a postoje i planovi, tako da se nadam da ćemo to i realizirati.
– Porijeklom ste iz Baranje, rođeni u Batini, molim vas recite nešto o sebi i svom životnom putu.
– Da, rođen sam u Batini, nažalost nisam živio tamo, samo sam ljeta provodio kod bake. Osnovnu i srednju školu sam pohađao u Donjem Miholjcu. Školu sam pohađao na hrvatskom jeziku, žao mi je što nisam imao priliku učiti u mađarskoj školi. Ono što znam mađarski, to sam naučio kod kuće. Nakon toga, na fakultet sam išao u Opatiji, tamo sam završio za diplomiranog ekonomista. Kroz 4-5 godina bio sam voditelj sektora za turizam u Panturistu. Te 2008. godine sam se preselio u Zagreb, gdje sam stupio u kontakt s članovima Kulturnog kruga Ady, jer nisam imao prilike za komunikaciju na mađarskom jeziku. Od 2011. godine sam član Vijeća mađarske manjine Grada Zagreba. U Savjetu za nacionalne manjine sam petnaest godina kao voditelj odjela za financije. Do sada sam se bavio financijama, to mi je bio zadatak, ali sada kao predsjednik, dobio sam nove zadatke.
– Nakon umirovljenja Aleksandra Tolnauera, Savjet je 4 mjeseca praktički bio bez članova i bez vodstva. Kako je došlo do te prisilne stanke?
-Bio je to veliki izazov odlučiti tko će biti na čelu Savjeta, izbor nije bio jednostavan, zato je trajalo tako dugo. Prvu sjednicu imati ćemo na jesen, u rujnu. Postoje uobičajeni poslovi koje moramo završiti i tamo negdje u listopadu, studenome ponovno nam dolaze natječaji za programe i potpore.
– U prijašnjim intervjuima već ste spominjali da imate nove planove i nove ciljeve koje biste voljeli provesti, odnosno da bi te ciljeve htjeli razvijati. Biste li izdvojili neke od njih?
-Među članovima Savjeta ima i zastupnika nacionalnih manjina koji vode politiku na državnoj razini, ali što se tiče zajednice, ne smijemo zaboraviti vijeća na razini općina, gradova i županija. Taj dio je, na žalost malo zapostavljen, ne dobiva dovoljno pažnje, s time ćemo se u buduće baviti malo više. U planovima nam je definirati i nove kriterije natječaja. Važnim smatram njegovanje materinjeg jezika, pitanje jezičnog obrazovanja. Smatram, sa stajališta opstanka, vrlo važnim podržati to. Želimo pružiti podršku u izradi dokumentarnih filmova,jer bi bilo važno ostaviti trajan trag o nama, o našoj tradiciji i nasljeđu. I, naravno prioritet je mlade generacije uključiti u programe udruga.
– Ima planova, ciljeva, još i više zadataka, a praktički sve to radi samo šest zaposlenika Savjeta za nacionalne manjine. Kako uspijevate svladati taj ogroman posao sa tako malo ljudi?
– Da, zaista imam samo šest kolegica koje rade na tim poslovima. Zato sam onomad i uveo elektronička izvješća, bez toga ne bi mogli odraditi potrebno. U planovima je i proširenje broja zaposlenih, jer ovdje se radi o iznosu od osam milijuna eura na godišnjoj razini, s tolikim iznosom podržavamo udruge nacionalnih manjina, koordinacija toga je ogroman zadatak. Inače, spomenutih 8 milijuna eura doista je velika svota, ali ako pogledamo broj prijavljenih za potporu, vidimo da još ima prostora za napredak.
– U odnosu na prošlu godinu, potpore za programe udruga i ustanova nacionalnih manjina porasle su u značajnom postotku. Što se može očekivati u bliskoj budućnosti, u 2024. godini?
– Mi očekujemo da će biti dodatnog daljnjeg porasta, stvari dobro napreduju. U ovoj godini smo pružili potporu za 1118 programa, 223 udruge nacionalnih manjina. Nadalje, javilo nam se i novih 18 udruga koje do sada nismo financirali. Savjetu su od velike pomoći saborski zastupnici, za novu godinu ćemo već u rujnu izraditi planove i, nadamo se da ćemo još malo rasti.
– Mađarska manjina u Hrvatskoj zaštićena je bilateralnim ugovorom između Hrvatske i Mađarske. Što se u budućnosti može očekivati po pitanju njezine podrške?
-Republika Hrvatska, tako reći, dužna je financirati programe Talijana i Mađara u Hrvatskoj, bilateralnim ugovorom Republika Hrvatska štiti samo ove dvije nacionalne manjine. Očekujemo rast i na ovom području, nadam se da ću shodno svojim mogućnostima i ja pomoći po tom pitanju.
-Savjet za nacionalne manjine smatra važnim kako bi nacionalne manjine imale uredništvo na Hrvatskoj radioteleviziji. U kojoj je to fazi?
– Savjet će imati sastanak u rujnu i na sastanku će biti prisutni i predstavnici Hrvatske radiotelevizije. Posjedujem takve informacije da je osnovano takvo uredništvo, ali još ne funkcionira. Potrebno je još ljudi i postoje još tehnička pitanja koja se moraju riješiti.
– Bili ste jedan od uzvanika na proslavi 30. obljetnice osnutka DZMH u Osijeku. Kakav vam je odnos s Mađarima u Hrvatskoj, kako vidite našu zajednicu?
-Ovdje radim 15 godina i imao sam prilike upoznati se sa mnogim predstavnicima mađarskih udruga. I, naravno da su mi prirasli k srcu. Vidim da su vrijedni i da organiziraju bezbroj programa. Po meni, stvari idu u dobrom pravcu.
