Radi suzbijanja afričke svinjske kuge (ASK) prošlog je tjedna u Jagodnjaku započelo usmrćivanje svinja: mjera zahvaća više od dvjesto obiteljskih gospodarstava – oko tisuću i pol svinja – opća je atmosfera sumorna, a mjera je teško pogodila sve mještane. Epidemija se širi i na području Općine Erdut, ali s razlogom su zabrinuti i stočari u područjima koja još nisu pogođena.
U baranjskom Jagodnjaku 10. srpnja, a u susjednom Bolmanu dan kasnije, 11. srpnja, utvrđena je prisutnost afričke svinjske kuge (ASK) kod domaćih svinja. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske nakon toga je proglasilo Općinu Jagodnjak strogo ograničenim područjem, te donijelo odluku kojom se zabranjuje uzgoj svinja i naređuje usmrćivanje svih svinja na tom području.
U Jagodnjaku gotovo svaka kuća drži svinje, proizvodnja kobasica i kulena je tradicija, a u sklopu Dana općine organizira se i festival kulena, selo je izgradilo svoj identitet upravo na toj djelatnosti.
Odluka pogađa više od 200 gospodarstava i uključuje usmrćivanje oko 1500 svinja. Masovna eutanazija započela je u ponedjeljak, 28. srpnja, pod veterinarskim nadzorom.
Odluka je, očekivano, izazvala snažno negodovanje stanovnika, lokalni stočari su već prvog dana pokušali mirnim prosvjedom ispred veterinarske stanice spriječiti uništavanje svojih životinja.
Posebno ih je razbjesnilo to što su izuzete samo najsuvremenije farme s tisućama svinja koje, prema priopćenju ministarstva, udovoljavaju višim sigurnosnim standardima. Jedina farma koja spada u spomenutu 4. kategoriju na tom području je ona u vlasništvu Belje d.d., što znači da nijedna svinjogojska farma u Općini Jagodnjak nije izbjegla likvidaciju. Istovremeno, i gospodarstva iz 3. kategorije su morala ispuniti sve strože bio-sigurnosne uvjete – kako se kasnije pokazalo – uzalud.
Čelništvo Općine Jagodnjak pokušalo je posredovati u korist seljaka kod nadležnog ministarstva, tražeći laboratorijsko testiranje i odgodu eutanazije za zdrave životinje, no bez uspjeha.
„I nama koji smo imali malo svinja je teško, a kako li je tek onima koji od toga žive…“
Bračni par Šagi iz Jagodnjaka držao je svinje samo za vlastite potrebe, dvije njihove svinje usmrćene su u utorak.
– I nama, koji smo imali samo malo svinja, bilo je jako teško, a kako li je tek onima kojima je to izvor prihoda? – pita se Marija Šagi.
Kod njihovih rođaka usmrćeno je 25 svinja, među njima dvije skotne krmače, osamnaest prasadi i nekoliko tovljenika.
– Kupili smo i hranu i životinje, sami smo ih othranili, uložili smo puno truda, vremena i novca. Pritom smo pazili da se pridržavamo svih propisa – uzalud. Odluka je donesena i provedena – kaže Marija, dodajući da su ih i njih, kao vjerojatno i sve druge, veterinari pitali pristaju li na eutanaziju. Na pitanje je li njihov pristanak uopće bitan, odgovorili su da će eutanazija biti provedena svakako, a u slučaju otpora – intervenirat će policija.
Navodno će država isplatiti odštetu – 1,5 eura po kilogramu žive vage – no kada znamo da kilogram svinjskog mesa stoji 5 eura, to je premalo.
Atmosfera u selu je sumorna, gospodarstva su uništena, a što je možda i najgore – pogođeni stanovnici više ne vide perspektivu, jer prema odluci, uzgoj svinja u Općini Jagodnjak neće biti dopušten barem godinu dana. Za mještane uzgoj svinja nije samo tradicija već i glavni izvor prihoda za mnoge – no volja za nastavkom tog posla potpuno je nestala, jer nitko im ne može jamčiti da se ovakva situacija neće ponoviti, a protiv nje su nemoćni.
Svinjska kuga stigla i u Erdut
Afrička svinjska kuga stigla je i u Erdut, zasad ne u cijelu općinu, ali kod nekih je gospodarstava već provedeno usmrćivanje svinja.
– Kad mi je uginula jedna svinja, veterinari su pregledali leš i ostale životinje. Nakon što su utvrdili bolest, usmrtili su svih 13 naših svinja – rekao je za naš list Imre Huđik, dodajući da su bili spremni na ovu mjeru još kad je kuga stigla u Aljmaš i izbila u obližnjoj Vojvodini – znali su da neće izbjeći sudbinu.
– Riječ je o izuzetno agresivnoj bolesti, a mali uzgajivači poput nas teško da joj se mogu oduprijeti. Dovoljno je da u svinjac uleti ptica koja je prethodno sletjela na leš divlje svinje – i problem je tu – kaže Huđik.
Da je epidemija pogodila i divljač vidi se i na poljoprivrednim površinama – nema tragova divljih svinja, nema ugaženih puteva kroz žito.
– Katastrofalna je godina za poljoprivrednike: počelo je s mrazom koji je uništio urod marelica, potom sušom, a sve kulture su pogođene – kaže Huđik, dodajući da ne želi ni pomisliti što bi se dogodilo ako još padne tuča, ili ako i sljedeća godina bude loša.
Osvrnuvši se na svinjsku kugu, kaže da ništa nije novo – i ranije su epidemije pogađale stoku i tada su završavale na sličan način. Kao i nekada, sada se opet kreče svinjci, što ima dezinfekcijski učinak. Očekuju odobrenje za ponovni uzgoj i nadaju se da će odšteta biti dovoljna za ponovno naseljavanje svinjaca.
Afrička svinjska kuga ne može se liječiti antivirusnim veterinarskim lijekovima, a trenutačno ne postoji ni učinkovito cjepivo. Na virus su osjetljive domaće i divlje svinje svih dobnih skupina, a oboljele životinje gotovo uvijek ugibaju. Bolest nije opasna za ljude – nema javnozdravstvenu važnost, ali izaziva ogromne ekonomske štete, jer se može iskorijeniti samo strogim upravnim i sanitarnim mjerama, uz znatne financijske troškove.
Sva zaražena grla i ona koja su bila u kontaktu s njima moraju se usmrtiti, a leševi zbrinuti na način koji onemogućuje daljnje širenje zaraze. Otkupljivanje svinja ograničava se na regionalnoj ili nacionalnoj razini.
Te mjere i ograničenja izravno ili neizravno uzrokuju velike financijske gubitke za uzgajivače, otkupljivače, izvoznike, klaonice i prerađivačke pogone.
Prijevod: Izabela Šegota
A cikk az elektronikus média többféleségének és különbözőségének fejlesztéséről szóló Alap által került társfinanszírozásra.
