Demokratska zajednica Mađara Hrvatske svake godine, od 2017., organizira konferenciju za raspršene mađarske zajednice u Omišu. Na ovogodišnjem savjetovanju su sudjelovali predstavnici raspršenih mađarske zajednice i uposlenici DZMH, za koje su ove godine održali predavanje članovi Kluba zastupnika nacionalnih manjina hrvatskog sabora.
Većina Mađara u Hrvatskoj živi u okolici Osijeka, ali i u drugim dijelovima države ima Mađara. Potonji se zbog geografskih uvjetovanosti rjeđe sastaju sa većinskom skupinom Mađara, pa su zbog toga važni događaji kao što je i prošlog tjedna održana konferencija za rasute zajednice u Omišu.
Osim što su na konferenciji mogli čuti korisna predavanja, sudionici su imali dobru priliku i za vježbanje materinjeg, mađarskog jezika.
U prvom dijelu četverodnevnog događaja Róbert Jankovics, saborski zastupnik Mađara, govorio je o položaju Mađara u Hrvatskoj, a potom su sudionici raspravili aktualnosti koje se tiču zajednice. Među budućim izazovima nadolazeći popis stanovništva dobio je najveću važnost, naime u raspršenim zajednicama je teže doći do ljudi.
-Držim jako važnim održavati kontakte sa cjelokupnom zajednicom Mađara, naime kako slogan DZMH kaže: nama su svaki Mađar i Mađarica jednako bitni. Tako smo u ovih nekoliko dana imali mogućnost provesti više vremena s članovima takvih zajednica s kojima se inače jako rijetko možemo susresti. Pored svega toga, zahvaljujući mojim kolegama iz Kluba zastupnika nacionalnih manjina, mogli smo čuti i više zanimljivih predavanja, zahvaljujući kojima smo bolje upoznali i njihove zajednice – rekao je Róbert Jankovics, saborski zastupnik Mađara u Hrvatskoj, predsjednik DZMH.
U drugom dijelu konferencije podij su zauzeli već gore spomenuti gostujući predavači. Prvo je predstavnik Čeha i Slovaka u Hrvatskoj i predsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina hrvatskog sabora, Vladimir Bilek održao govor. Rekao je kako zajednica, koje je i on sam član, sada počinje ponovno s aktivnostima nakon epidemije korona-virusa i kako i za njih popis stanovništva znači najveći izazov ove godine. Dotakao se i toga kako je između češke i mađarske zajednice jako dobra suradnja, redovno međusobno sudjeluju na događanjima, a to se odnosi i na saborski posao.
Nakon Bileka, govor je održala Ermina Lekaj Prljaskaj, zajednička zastupnica Albanaca, Bošnjaka, Slovenaca, Makedonaca i Crnogoraca. Zastupnica albanskog porijekla prvo je govorila o svojoj zajednici, koja je i s više aspekata specifična, naime gotovo svi članovi zajednice žive raspršeno, i većina ih nisu starosjedioci, već useljenici nekoliko generacija unatrag, i dolaze uglavnom iz poduzetničkih obitelji.
Nakon Ermine Lekaj Prljaskaj, govor je držao Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romskog porijekla. S obzirom da je političar, koji osim Roma, zastupa još 11 nacionalnih manjina, te je više godina živio u Mađarskoj, sudionike konferencije pozdravio je na mađarskom jeziku i govorio o položaju svoje zajednice.
Iz predavanja smo mogli saznati, kako Roma u Hrvatskoj zapravo ima puno više nego što to govore službene brojke. Govorio je i o tome kako još uvijek velik dio njih živi u vrlo lošim uvjetima. Zastupnik je s priznanjem govorio o Mađarima u Hrvatskoj, koji su proteklih godina prošli kroz značajan razvoj, dodajući kako je u tome ogromna uloga DZMH i Róberta Jankovicsa, saborskog zastupnika.
Sudionici konferencije posjetili su i Pelješki most u izgradnji, gdje su voditelji gradnje ukratko prikazali infrastrukturni projekat stoljeća.
Prijevod: Izabela Šegota
A cikk az elektronikus média többféleségének és különbözőségének fejlesztéséről szóló Alap által került társfinanszírozásra.
