-Vi ste predsjednik Savjeta za nacionalne manjine od osnutka, od 2003. godine. U zadnjih dva desetljeća došlo je do značajnog napretka na području kulturne autonomije. Kako ocjenjujete odnos hrvatske vlade i nacionalnih manjina?
-U ovih proteklih 20 godina nastupile su ogromne promjene u svijetu: gospodarske krize, pandemija i ratovi. To je sve utjecalo na funkcioniranje i, naravno utjecalo je i na nas, jer je sudbina manjina u rukama većinskog naroda. Na svu sreću, u Hrvatskoj živi multikulturalizam. Tijekom godina, vlasti su se izmjenjivale, a Savjet je morao opstati uslijed političkog kamenovanja. Dakle, u zadnjih dvadeset godina dogodilo se jako puno toga što je utjecalo na nacionalne manjine, ali nije bitno to kako mi vidimo sebe, već kako to vidi javnost. Činjenica je da su nacionalne manjine, putem Savjeta i saborskih zastupnika, ušle u politički i kulturni život ove zemlje. I, to smatramo velikim uspjehom.
-Koji su izazovi pred Savjetom za nacionalne manjine?
-Prvenstveno možemo spomenuti pitanja primjene pisma i jezika nacionalnih manjina, odnosno zapošljavanje manjina. Koliko god naši zakoni bili dobri, praksa tijekom godina uvijek pokaže što bi trebalo mijenjati. Recimo, saborskim zastupnicima trebalo je šest ili sedam godina da se donese zakon o izboru vijeća nacionalnih manjina. Daljnji izazov kod tih vijeća jeste što manjinski predstavnici nemaju pravni status. Iz tog razloga postoje takvi koji se ne kandidiraju, jer odgovaraju vlastitom imovinom. Radimo na tome kako bi vijeća nacionalnih manjina dobila veće nadležnosti, jer to je u redu da su u savjetodavnoj ulozi, ali za rješavanje aktualnih problema to nije dostatno. Naravno, to se mijenja shodno datom okolišu, ali na još puno mjesta ne priznaje se da su vijeća nacionalnih manjina sastavni dio lokalnih vlasti.
Statistika HRT-a pokazuje: u 2019. godini, u četiri programa, nacionalne manjine su sudjelovale sa 1,79 posto. Taj omjer u 2020. je bio još manji, 1,45 posto, u 2021. oko 1,6 posto, a u 2022. od toga za vrlo malo veći.
-Jedan od uspjeha Savjeta je formiranje samostalne Redakcije HRT-a za nacionalne manjine. Kako gledate na to, što će to značiti u budućnosti?
-Od kada sam predsjednik Savjeta, na HRT-u se smijenilo 11 direktora. Taj problem smo predložili svakom direktoru i eto sada, s 11. direktorom, uspjeli smo naći rješenje kako bi osnovali redakciju za nacionalne manjine. Na javnoj televiziji nedovoljna je zastupljenost nacionalnih manjina. To ne tvrdimo samo mi iz Savjeta i zastupnici manjina, već to dokazuju i izvješća HRT-a: u 2019. godini u četiri programa, nacionalne manjine su sudjelovale sa 1,79 posto. Taj omjer u 2020. je bio još manji, 1,45 posto, u 2021. oko 1,6 posto, a u 2022. od toga vrlo malo više. Jasno je da ne možemo očekivati 6-7% jer se radi o manjinama i, na kraju krajeva, manjine moraju sadržajem doprinijeti ostvarivanju programa. Na primjer, Prizma multinacionalni program, zbog svoje prirode u gledateljima stvara osjećaj odvojenosti, umjesto integracije. Jer na HRT-u bi trebali omogućiti zastupljenost manjina u svakome programu, to bi značilo pravu integraciju. Bez toga, dakle da se pojavljuju u jednom zasebnom programu, možemo govoriti o getoizaciji. Za promjene tih situacija, sa osnivanjem redakcije postavljeni su temelji, samo moramo biti uporni i rezultati će doći.
Tolnauer:“Ne želim nikoga posebno isticati, ali mislim da su se revolucionarne promjene dogodile dolaskom zastupnika Jankovicsa, koji je pokazao da je prije svega čovjek.“
-U hrvatskom proračunu za 2023. godinu odobren je najveći iznos ikad za potporu kulturne autonomije nacionalnih manjina. Udruge mađarskih zajednica odradile su hvalevrijedan posao i u proteklom razdoblju. Kako ocjenjujete suradnju s njima?
-Ja sam od početka dobro surađivao s pripadnicima mađarske manjine. Zapravo, i moji korijeni su mađarski, to pokazuje i moje prezime, moji preci su iz županije Tolna. Ne želim nikoga posebno isticati, ali mislim da su se revolucionarne promjene dogodile dolaskom zastupnika Jankovicsa, koji je dokazao da je prije svega čovjek. On je puno pridonio u smirivanju i prestanku svađa unutar mađarske manjine, mislim da je i Savjet imao neku ulogu u tome. Osobno sam se trudio smanjiti tu podjelu unutar zajednice. Sve u svemu, iz perspektive Mađara, to je jedan ogroman korak prema naprijed, uspjeh.
-Uspjeh se vidi i u povećanju proračunskih sredstava.
-Sredstva za Savjet uspjeli smo, u usporedbi s prošlom godinom, povećati za 21,59%, u tome osobno ima veliku ulogu zastupnik Jankovics. Pored svega, uspjeli smo povećati normativno financiranje uredništva na mađarskom jeziku, ovdje govorimo o povećanju od 84,61%. I, tu opet treba odati priznanje osobi koja zastupa Mađare. Ali, moramo spomenuti i programe vezane za kulturnu autonomiju. Mađarske zajednice uvijek predlažu dobre projekte, to nije sporno. Jako je dobro što unutar mađarske zajednice ne postoje dvije organizacije, nema podjele, nego je jedinstveno. A, proces je slijedeći: predate projekat, ako odgovara kriterijima, tada dobijete potporu. Gospodin Jankovics uspio je postići da ne bude dvostrukog standarda, sada pratimo samo sadržaj i vrijednost, ne upliće se politika. Odobravanje projekata se vrši prema standardima, kriterijima povjerenstva Europske unije – jer o podjeli sredstava odlučuje stručno povjerenstvo.
„Ja se sigurno neću kandidirati za predsjednika, neću ići za novim mandatom, jer sam na ovoj poziciji bio šest puta i bilo je dosta. Trudio sam se izgraditi jednu instituciju iz koje se vidi, da se uvijek može postići bolje i ima prostora za napredak.“
-Kako vidite budućnost?
-Mislim da smo uspjeli Savjet za nacionalne manjine podići na visoki stupanj, učiniti vrhunskom institucijom nacionalnih manjina, zahvaljujući tome, Savjet je nezaobilazan. Nedavno je objavljen poziv za prijavu mandata u Savjetu. Ja se sigurno neću kandidirati, neću ići za novim mandatom, jer sam na ovoj poziciji bio šest puta i bilo je dosta. Trudio sam se izgraditi jednu instituciju iz koje se vidi, da se uvijek može postići bolje i ima prostora za napredak. Mislim da je vrijeme za nekim mlađim, sa većim ambicijama. Svakako želim dodati, da smo najbolje rezultate postigli s ovom vladom, vladom Andreja Plenkovića. I sa drugim vladama smo imali suradnju, ali ne s tom težinom kao što je operativni plan za nacionalne manjine, sada smo to mogli ostvariti. Drugo, što je važno istaknuti, novac se ne dobije zato jer smo koalicijski partneri, kao što neki misle. Ne bih ni ja mogao u ime Savjeta dogovarati sredstva bez odličnog rada institucija, udruga i organizacija nacionalnih manjina, jedini temelj za pregovore mogu biti samo njihovi programi i njihov rad. Pored svega toga, Savjet za nacionalne manjine podnosi izvješća vladi i saboru. Ponosni smo na to što u ovih dvadeset godina nije bilo sporno niti jedno izvješće, kao niti jedna revizija.
Prijevod: Izabela Šegota
A cikk az elektronikus média többféleségének és különbözőségének fejlesztéséről szóló Alap által került társfinanszírozásra.
