Jankovics: Pripremimo se za glasovanje! Odazivom na izbore u velikom broju, u travnju iskažimo nedvosmisleno mišljenje o vladi Viktora Orbána!

Predsjednik DZMH vrednuje prošlu godinu

77

Unatoč epidemiji korona virusa koja ugrožava cijeli svijet, pa tako i našu Domovinu, u 2021. godini zajednicu Mađara u Hrvatskoj obilježila su obnavljanja, izgradnje i daljnji razvoj. Ostvarili su se brojni projekti na koje se čekalo godinama i desetljećima. Zajednica Mađara u Hrvatskoj i prošle godine je uspjela postići značajne rezultate na području kulture, njegovanja običaja, obrazovanja i gospodarstva – vrednujući prošlu godinu, rekao je Róbert Jankovics, predsjednik DZMH i saborski zastupnik Mađara u Hrvatskoj.

2021.: popis stanovništva i lokalni izbori

Zastupnik mađarske manjine u Hrvatskom Saboru istaknuo je za mađarsku zajednicu dva ključna događaja u 2021. godini.

-Jedan je zasigurno bio popis stanovništva, na što se DZMH pripremala u više faza. U prvoj fazi višeslojne kampanje cilj je bio potaknuti što više naših sunarodnjaka, hrvatskih državljana koji govore mađarski jezik, da se jave na javni poziv kako bi postali popisivači popisa stanovništva, potom smo sve naše sunarodnjake aktivno poticali neka popisivačima bez bojazni izjasne svoju mađarsku nacionalnost, te svoju vjeroispovijest. Nadamo se da nam je kampanja bila uspješna, rezultate ćemo saznati tijekom ove godine – rekao je.

Drugi po važnosti, kako je rekao, bili su lokalni izbori, i donijeli su, za nas, vrlo ohrabrujuće rezultate.

– Nikada do sada, kao u svibnju 2021., nije toliko osoba glasovalo za kandidate koje su predložili Mađari u Hrvatskoj. Nikada nismo imali prilike glasovati za toliko predstavnika mađarske manjine u lokalnoj vlasti kao prošle godine, iako kandidati koje DZMH podupire od 1999. svaki puta sudjeluju na lokalnim izborima. U svakoj lokalnoj samoupravi u kojoj ima bilo kakvog oblika života mađarske zajednice izabrani su legitimni predstavnici mađarske zajednice. Naravno da nismo u potpunosti zadovoljni ovim izborima, nadali smo se još većem rezultatu, ali ovo su i dalje najbolji rezultati ikada.  Mi bismo voljeli i više od toga, bili smo spremni za to, i mogu se samo nadati se da ćemo one pogreške koje smo uočili uspjeti ispraviti do slijedećeg izbornog ciklusa 2025. godine – objasnio je političar.

Ulaganja su se nastavila

Niti u ovoj, još jednoj teškoj godini, kao što je bila 2021., u kojoj nas je ugrožavala epidemija korona virusa, nisu stala unaprjeđenja u udrugama i institucijama koje su važne za mađarsku zajednicu.

-I lani smo nastavili raditi uz našu krilaticu iz 2016. godine kako ova zajednica zavređuje puno više, nego što je je imala. I u 2021-oj godini uspjeli smo ostvariti 4 – 5 značajnih infrastrukturalnih projekata uz potporu hrvatske i mađarske vlade. Istaknuo bih, najprije, otvorenje raskošnog Doma Mađara u Kopačevu, gdje sada tamošnje udruge u dostojanstvenim uvjetima mogu raditi na interesu očuvanja mađarske kulture i tradicije. Osim toga, obnovili smo Domove Mađara u Kotlini i u Suzi, a na red su došle i obnove u Starim Jankovcima i Dalj Planini. Nećemo stati niti sa obnovom dugo zapostavljenih vjerskih građevina, pa smo tako uspjeli u potpunosti dovršiti obnovu reformatorske crkve u Vardarcu, dok je reformirana crkva u Suzi obnovljena izvana, a u tijeku je, trenutno najveći, najskuplji projekat, potpuna obnova reformirane crkve u Kotlini. Nadam se da će se već na Dan reformacije 2022. godine u crkvi u Kotlini nakon dugih godina moći održati i prvo bogoslužje. Isto tako, imali smo u vidu i obnove katoličkih crkava u naseljima gdje žive Mađari, spomenuo bih Novi Bezdan i Draž, a dovršili smo i skupu pripremu dokumentacije rimokatoličke crkve Svete Ane u Podolju, tako će i ovdje ove godine na red doći obnavljanje – nabrojao je saborski zastupnik.

-Onaj tko je gradio u Hrvatskoj, dobro zna koliko je puno vremena potrebno da se pripremi sva potrebna dokumentacija, često jednako dugo vremena kao što traje sama gradnja. Prošle godine smo uspjeli kompletirati više takvih dokumentacija, pa ćemo, nadamo se, ovoga proljeća započeti s gradnjom tri vrtića, i to u Belom Manastiru, Korođu i Laslovu. Posebno bih istaknuo među velikim projektima još i objekt koji se hrabro može nazvati našim kamp-centrom u mjestu  Pomer pokraj Pule, kojega bismo voljeli otvoriti na ljeto, i koje će pronaći svoje mjesto i na razini cijeloga Karpatskog bazena. To će i za našu zajednicu biti odlučujuće, bit će to nova jaka motivacija za sve aktiviste u našim udrugama, kako bi dalje ovako zdušno i predano radili na očuvanju identiteta – izjavio je predsjednik.

Prošle godine održali smo izvrsne manifestacije

DZMH polaže veliki naglasak na kulturni život – možemo dodati, kako je to već uobičajeno – da se prošle godine, unatoč okolnostima, uspjelo održati brojne velike manifestacije: Paprika fest u Lugu, Vinski maraton u Zmajevcu ali i Ribarske dane u Kopačevu, a ovdje možemo dodati i dostojna obilježavanja naših nacionalnih praznika.

-Ako uzmemo u obzir događanja u Baranji, ona koja su mađarske naravi ili su ih Mađari organizirali, zbilja su uspjela fantastično. Kovid se, hvala Bogu, toliko smanjio da smo ih u razdoblju od kolovoza do listopada uspjeli održati. Nadamo se da ćemo, s obzirom da sada na raspolaganju imamo cjepivo, i kada prođe zima, već slobodnije, ili ako vam se tako sviđa, hrabrije organizirati – ili planirati – ovogodišnja događanja. Imamo jako puno ideja, i nadamo se njihovom ostvarenju – rekao je, nadajući se, predsjednik.

– 2021. godine bila je i tužna godina 30. obljetnice početka Domovinskog rata, i po meni, smo se vrlo dostojanstveno prisjetili velikih žrtava koje je mađarska zajednica u Hrvatskoj dala za slobodnu Hrvatsku u razdoblju od 1991. do ’95. Tu činjenicu ništa ne dokazuje bolje nego činjenica da je na prisjećanju u Laslovu već petu godinu s nama potpredsjednik hrvatske Vlade, ministar Tomo Medved, a u Vukovaru je komemoraciju svojom prisutnošću uveličao državni tajnik u Vladi Mađarske, János Potápi Árpád.

-Možemo reći, kako je za cijelu mađarsku zajednicu postalo karakteristično hrabrije razmišljanje, kako je zajednica stala na svoje noge, raspolaže odgovarajućim samopouzdanjem, i zahvaljujući tome cijela se zajednica osjeća jačom.

Planovi za 2022. godinu

-Najvažnije je nastaviti infrastrukturalni razvoj i u ovakvim razdobljima, jer će doći vrijeme kada neće biti kovida, i tada će postojeći uvjeti omogućiti da budemo još hrabriji. Jako je važan naš program gospodarskog razvoja, dakle provođenje strategije DZMH ruralnog i gospodarskog razvoja i dalje u 2022-oj godini, koja se ostvaruje iz potpora mađarske Vlade. Nadalje, voljeli bi – s obzirom da u Hrvatskoj neće biti izbora u 2022. godini – to razdoblje iskoristiti za daljnje jačanje. Posebno bih skrenuo pozornost mađarskoj zajednici u Hrvatskoj, i onima koji imaju mađarsko državljanstvo, da će vjerojatno početkom travnja biti parlamentarni izbori u Mađarskoj, a moja je molba da svatko sudjeluje u tome, u namjeri da hrabro iskažemo naše mišljenje. Kome je potrebna bilo kakva pomoć pri dopisnom glasovanju kakvo se u Mađarskoj provodi, neka se slobodno obrati mojim suradnicima, koji im stoje na raspolaganju u sjedištu DZMH u Bilju, jer je važno da što više Mađara iz Hrvatske kaže svoje mišljenje u travnju, o tome kako Viktor Orbán vodi vladu. Mislim, da će puno nas živjeti s ovom mogućnošću – naglasio je Jankovics.

Koja je vaša poruka Mađarima u Hrvatskoj?

-Jako je važna ta jedinstvenost koju smo ostvarili u posljednjih četiri – pet godina u redovima mađarske zajednice u Hrvatskoj. Pokušajmo to zajedništvo dalje hrabro prenijeti u 2022. i u slijedeće godine. Naime, smatram kako smo nedvosmisleno dokazali da unatoč svim poteškoćama znamo stvoriti okolnosti u kojima se zajednica može dalje razvijati. Također,  dokazali smo i to da svaki Mađar i Mađarica u Hrvatskoj, koji u bilo kojoj formi doprinose razvoju naše zajednice mogu računati na pomoć i potporu u ostvarivanju odgovarajućih životnih uvjeta. Jako je važno da se ovo međusobno razumijevanje nastavi. I nama, koji vodimo ovu zajednicu, potrebno nam je ovo razumijevanje i zajedništvo i u 2022-oj godini – rekao je za kraj Róbert Jankovics.

Prijevod: Izabela Šegota