U sklopu programske serije Zaklade Economica Hungarica (EHA, Osijek) posvećene promicanju hungarikuma, pripadnici zajednica Mađara u Hrvatskoj ovoga su se puta mogli upoznati s drevnim zanatom filcanja.
Programska serija EHA-e posvećena predstavljanju filcanja sastojala se od ukupno pet radionica. Dvije su organizirane u Zagrebu uz sudjelovanje Instituta Liszt: jedna je bila namijenjena zainteresiranima kojima je hrvatski materinji jezik, dok je druga učenicima nižih razreda osnovne škole pružila priliku za kreativno iskustvo. U organizaciji radionice u Vukovaru sudjelovala je Udruga Mađara grada Vukovara, u Laslovu Kulturno umjetničko društvo Petőfi Sándor, dok je u Belom Manastiru udruga Mađarska katolička žena – Baranja osigurala prostor i pomogla u realizaciji programa.
Za Zakladu je predstavljanje filcanja dio većeg projekta posvećenog promicanju hungarikuma, koji se provodi uz potporu matične zemlje. U okviru prethodnih programa, u sklopu Mađarskih dana u Rijeci promicali su langošice i folklorne plesnjake, dok su u okviru druge inicijative skrenuli pozornost na mađarski bagrem i bagremov med, među ostalim i u mađarskim vrtićima. U središtu sadašnje programske serije nalazi se drevna obrtnička tehnika koja je važan dio mađarske narodne kulture i pastirske tradicije.
– Cilj našeg programa nije samo prenošenje znanja nego i izgradnja zajednice. Zajedničko stvaranje pruža priliku za susrete i razmjenu iskustava, dok se sudionici istodobno upoznaju s tehnikama koje i danas imaju svoje mjesto i opravdanje – izjavila je za naš list Teodora For-Tiffan, koordinatorica projekta EHA-e.
Drevna tehnika, svestran materijal
Radionice je vodila Gabriella Haász, izrađivačica predmeta od filca iz Mađarske, koja se bavi i podučavanjem tradicionalnog mokrog filcanja te tehnike suhog filcanja iglom.
– Povijest filcanja seže stoljećima, pa čak i tisućljećima u prošlost. Prema jednoj staroj legendi, prvi je filc nastao na Noinoj arci, kada se životinjska dlaka pod utjecajem vlage i gaženja zbila u čvrstu cjelinu. Pastirski su narodi s vremenom uvidjeli da se od vune može izraditi gust, topao i izdržljiv materijal – rekla je voditeljica radionice.
Dodala je da se filc nekoć koristio u brojne svrhe: od njega su izrađivani pokrivači za sedla, kape, odjevni predmeti, pa čak i šatori. Danas je također popularan materijal u obrtništvu i primijenjenoj umjetnosti, a od njega se mogu izrađivati nakit, torbe, obuća i različiti ukrasni predmeti.Gabriella Haász vunom se bavi već oko petnaest godina. Kako je rekla, s ovom se tehnikom prvi put susrela preko svoje djece, u vrtićkom okruženju, a dodir materijala i svijet boja odmah su je osvojili.
Zajedničko stvaranje u Mađarskom domu u Belom Manastiru
Radionica u Belom Manastiru privukla je velik broj zainteresiranih, koji su u dvije skupine od šarene vune oblikovali cvjetove.
– Tijekom ljetnog razdoblja nismo održavali kreativne radionice, naši su se članovi uglavnom okupljali samo radi druženja, stoga smo ovu inicijativu dočekali s velikim veseljem. Filcanje je za mnoge od nas bilo nešto novo – izjavila je za naš list Ibolja Sičajmov, predsjednica udruge Mađarska katolička žena – Baranja.
Udruga će tijekom jesenskog i zimskog razdoblja organizirati još brojne programe za zajednicu. Sljedeći će put izrađivati vijence za blagdan Svih svetih, nakon čega slijedi program povodom Martinja, dok će godinu zaključiti adventskim radionicama.
Prijevod: Izabela Šegota
A cikk az elektronikus média többféleségének és különbözőségének fejlesztéséről szóló Alap által került társfinanszírozásra.
