Od 7. do 9. rujna na Brijunima je trideseti put održana međunarodna znanstvena konferencija pod nazivom Nacionalne manjine, migracije i sigurnost. Na jubilarnom skupu svoje su mjesto pronašla i pitanja jezičnog planiranja koja se odnose na zajednicu Mađara u Hrvatskoj.
Domaćin trodnevne konferencije bio je hotel Neptun na Brijunima. Manifestaciju je organizirao Centar za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, Institutom za etničke studije iz Ljubljane te Akademskom mrežom za suradnju u jugoistočnoj Europi iz Beograda. Jubilarni susret okupio je istraživače, znanstvenike i predstavnike institucija iz više europskih zemalja. Stručnjaci su razmijenili mišljenja o položaju i pravima nacionalnih manjina, suvremenim migracijskim procesima te s njima povezanim društvenim i sigurnosnim izazovima.
Jezična pitanja mađarske manjine u znanstvenom dijalogu
Predstavnici Ministarstva u početku su rad konferencije pratili ponajprije kao sudionici i slušatelji. Prije četiri godine pokrenuli su inicijativu da se uprava nadležna za obrazovanje nacionalnih manjina snažnije uključi u program manifestacije i sa stručnog aspekta. Kao rezultat toga, na konferenciji 2025. godine već su preuzeli moderiranje dvaju panela na temu Migracije i migracijske politike. Suradnja je 2026. godine podignuta na novu razinu: Uprava je sada mogla osmisliti vlastiti stručni panel pod nazivom Nacionalne manjine u demokratskim društvima – Jezik i pismo nacionalnih manjina: od udžbenika i terminologije do kulturne reprezentacije. Ovaj panel realizirao je Nandor Čapo, ravnatelj uprave nacionalnih manjina Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
– Na ovogodišnjoj konferenciji s organizatorima smo već razgovarali i o tome da sljedeće godine dodatno ojačamo ovu stručnu suradnju te da pitanje manjinskog obrazovanja u programu konferencije dobije svoje mjesto čak i u obliku plenarnog izlaganja ili plenarnog panela. To ujedno pokazuje da je tema manjinskog obrazovanja tijekom proteklih godina unutar konferencije postupno napredovala od sudjelovanja u ulozi slušatelja, preko moderatorske uloge, sve do oblikovanja samostalnog stručnog programa – izjavio je za naš list Nandor Čapo.
U okviru sekcije, Anna Lehocki-Samardžić, predavačica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i predsjednica Jezičnog instituta Glotta, održala je predavanje pod nazivom Jezično planiranje među mađarskom nacionalnom manjinom, s posebnim osvrtom na terminološko planiranje. U svojoj se prezentaciji posebno osvrnula na djelovanje Jezičnog instituta Glotta Mađarske akademije znanosti, kao i na stručnu suradnju uspostavljenu s Filozofskim fakultetom u Osijeku. Konferencija, održana trideseti put, pružila je mogućnost da se pitanja koja se odnose na manjinske zajednice razmatraju u međunarodnom znanstvenom i institucionalnom okviru, dok su iskustva vezana uz uporabu jezika i jezično planiranje zajednice Mađara u Hrvatskoj također mogla biti zastupljena u stručnom dijalogu.
Prijevod: Izabela Šegota
A cikk az elektronikus média többféleségének és különbözőségének fejlesztéséről szóló Alap által került társfinanszírozásra.
