Povodom 500. obljetnice Mohačke bitke, Generalni konzulat Mađarske u Osijeku i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku organizirali su 23. ožujka okrugli stol u velikoj svečanoj dvorani fakulteta. Povjesničari su analizirali ovu prijelomnu bitku iz mađarske i hrvatske perspektive.
Program su otvorili pročelnik odsjeka, Danijel Jelaš i generalni konzul Mađarske, János Magdó. Generalni konzul istaknuo je kako okrugla obljetnica daje posebnu aktualnost temi te kako je važno zajednički promišljati značaj Mohačke bitke i pred hrvatskom publikom. Naglasio je da se događaj uklapa u ciklus povijesnih okruglih stolova pokrenut prije dvije godine – ovo je njegovo peto izdanje – čiji je cilj zajedničko istraživanje ključnih povijesnih prekretnica regije od strane mađarskih i hrvatskih stručnjaka. Istaknuo je i, da je kao posljedica bitke, započelo 150–160 godina osmanske vlasti, što je duboko obilježilo život oba naroda. Sudionici rasprave – Kornelija Jurin Starčević, Hrvoje Kekez, dr. sc. Norbert C. Tóth i dr. sc. Szabolcs Varga – predstavili su razdoblje iz perspektive svojih istraživačkih područja. Jedno od ključnih pitanja bilo je što Mohač znači iz perspektive pola tisućljeća te kako se slika o bitci promijenila pod utjecajem recentnih istraživanja.
Novo čitanje Mohača: bliže stvarnosti, dalje od mitova
Dr. sc. Szabolcs Varga naglasio je da najnoviji povijesni rezultati znatno nijansiraju ranija, pojednostavljena tumačenja. „Dugo se smatralo da je uzrok poraza bio unutarnji razdor te da je Europa ostavila Kraljevinu Ugarsku na cjedilu. Danas vidimo da unutarnje jedinstvo nije bilo slabije nego ranije, a međunarodna pomoć je postojala, iako nedovoljna“, istaknuo je. Dodao je kako je Osmansko Carstvo u to vrijeme već bilo toliko snažno da mu se nije moglo suprotstaviti bez šire potpore, pa se poraz kod Mohača može smatrati posljedicom realnih odnosa snaga, gotovo „očekivanim ishodom“. Povjesničar je također upozorio da se često podcjenjuje snaga kršćanske vojske kod Mohača: vojska od 25–26 tisuća ljudi bila je značajna i u europskim razmjerima, a uz Mađare činili su je i češki, moravski, šleski, hrvatski i njemački vojnici, što je zapravo predstavljalo srednjoeuropski savez. Istodobno je naglasio da brojna pitanja i dalje ostaju otvorena – od detalja same bojišnice, preko istraživanja masovnih grobnica, pa sve do točnih ciljeva osmanskog pohoda. Jedna od ključnih poruka okruglog stola bila je da Mohač nije samo simbol tragičnog poraza, nego i važna povijesna prekretnica koja je dio zajedničkog pamćenja više naroda.
Prijevod: Izabela Šegota
A cikk az elektronikus média többféleségének és különbözőségének fejlesztéséről szóló Alap által került társfinanszírozásra.
