U 2024-oj godini mađarska zajednica u Hrvatskoj postigla je značajne rezultate na području kulture, tradicije, obrazovanja i gospodarstva. O svim tim brojnim postignućima razgovarali smo s Róbertom Jankovicsem, predsjednikom DZMH i saborskim zastupnikom Mađara u Hrvatskoj.
– Prije godinu dana rekli ste nam da od 2024. očekujete da će biti dobra godina, unatoč jako lošim geopolitičkim okolnostima.
– Mogu zaista reći da je na koncu 2024. godina zaista bila dobra godina. Pogotovo kad uzmemo u obzir činjenicu da živimo u vremenima kada pitanja nacionalnih manjina nigdje nisu politički prioritet. Svjetske okolnosti, nažalost, ne dopuštaju da pitanja nacionalnih manjina, pa tako ni Mađara u Hrvatskoj, budu prioritetna. Osim toga, godina je protekla u žalosti zbog nevjerojatnih tragedija koje su zadesile našu zajednicu prošle godine, a kakve se nisu dogodile već dugo i, nadam se da se neće dogoditi još dugo godina. Prvenstveno mislim na iznenadnu smrt Jánosa Árpáda Potápija, državnog tajnika za nacionalnu politiku Mađarske i velikog prijatelja Mađara u Hrvatskoj, u listopadu ove godine, odnosno mislim na smrt dvoje članova čelništva DZMH u Belom Manastiru, Mariu Babli i Ferenca Kovača, koji su nenadoknadivi za našu zajednicu.
– U 2024. je bilo i dosta političkih izazova.
– Uistinu je, i to stoga što smo prošle godine imali čak troje izbora. U travnju su održani parlamentarni izbori, a u lipnju izbori za Europski parlament, te na kraju godine predsjednički izbori. Što me posebno veseli, jeste to da je odaziv na svim izborima bio relativno visok u mjestima sa stanovništvom mađarske nacionalnosti. Što se tiče parlamentarnih izbora, oni su za nas, kao zajednicu, bili najvažniji politički događaj godine. Zadovoljan sam brojem i omjerom glasova kojima sam ponovno izabran u Hrvatski sabor u ime DZMH. Ta politička podrška naših birača, koju smo dobili zajedno sa mojim zamjenikom Oliverom Matijevićem, daje mi dovoljno snage da se i dalje, sada već u trećem mandatu, snažno borim za naše interese u Zagrebu.
– Taj jedan mandat ujedno osigurava i stabilnu većinu u Saboru, odnosno većinu koja omogućuje stabilan rad Vladi Republike Hrvatske na čelu sa premijerom Andrejem Plenkovićem.
– Ono što je uslijedilo nakon izbora pokazalo se kao izniman izazov, posebice sam proces formiranja Vlade, budući da su pojedini dionici političkih aktivnosti pokušali uvući i Mađarsku u sastavljanje parlamentarne većine u Hrvatskom Saboru. Međutim, mi smo se od toga ogradili te odluku o političkoj potpori Vladi na čelu sa premijerom Plenkovićem donijeli smo sami, i to na način da Vladu Andreja Plenkovića podržavam iz Sabora. Parlamentarna većina koja je na početku mandata brojala 77 zastupnika, s vremenom je pala na minimalnih 76 u Saboru sa 151 zastupnikom. Dakle, ja sam dio te minimalne parlamentarne većine koja podržava Plenkovićevu Vladu. Ta politička stabilnost, kojoj i mi doprinosimo, vrlo je važna, prvenstveno za Hrvatsku, a zatim i za sve nas. Upravo zahvaljujući toj stabilnosti, vladajuća većina stvorila je uvjete prema Bruxellesu, što je omogućilo ulazak Hrvatske u Schengenski prostor 1. siječnja 2023. Za nas, Mađare iz Baranje i Slavonije, to znači da možemo ići u Mađarsku kao da idemo kući, bez graničnih kontrola i bez ikakvih prepreka i zaustavljanja. Smatram da je to iznimno veliko postignuće, povijesni doseg. Još je bitno za našu zajednicu da su naši kadrovi u Zagrebu ostali na svojim dužnostima, i to Nandor Čapo, ravnatelj Uprave u Ministarstvu znanosti i obrazovanja te Tibor Varga, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, nastavljajući svoj odgovoran rad koji se odnosi na sve nacionalne manjine u segmentima obrazovanja i kulture. Smatram neizostavnim istaknuti kako predstavnici naše zajednice nikada prije nisu obnašali tako visoke funkcije.
– Ako uzmemo u obzir i godine prije 2024., koje „projekte“ treba istaknuti?
– Uspjeli smo nastaviti s provedbom strategije gospodarskog razvoja mađarske zajednice u Hrvatskoj. Nedavno smo u Belom Manastiru potpisali nove ugovore o potporama s 96 poljoprivrednika, malih i srednjih poduzetnika, Mađara u Hrvatskoj, što je ostvareno zahvaljujući potpori Vlade Mađarske. Nastavili smo i s obrazovno-odgojnim potporama, osiguravši sredstva za stipendije za roditelje djece koja pohađaju školu na mađarskom jeziku za prve i pete razrede osnovne škole te prve razrede srednjih škola Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u Osijeku. Osim toga, završili smo infrastrukturne projekte poput Muzeja Domovinskog rata u Laslovu, ali i Osnovne škole u Petrinji u veljači, financirane u potpunosti od strane mađarske Vlade. Taj se projekt ne veže izravno uz Mađare u Hrvatskoj, to je bila donacija za svo stanovništvo potresom pogođene Petrinje, ali smo i na to jako ponosni. Također smo pokrenuli nove projekte koji su u tijeku ili pri kraju, poput Doma Mađara u Zmajevcu, čije otvaranje planiramo za veljaču ili ožujak. Najveće postignuće za DZMH i Mađare u Hrvatskoj u 2024. je otvaranje i pokretanje rada tri nova vrtića na mađarskom jeziku u Laslovu, Korođu i Belom Manastiru, gdje više od 40 djece svakodnevno pohađa te vrtiće. Uspjeli smo to ostvariti bez ugrožavanja rada postojećih vrtića na mađarskom jeziku. Sa ovih 40 djece se od ponedjeljka do petka, po cijele dane razgovara na mađarskom jeziku te smo uspjeli u namjeri da novi vrtići na mađarskom jeziku budu besplatni. Uspjeli smo stvoriti uvjete u dječjim vrtićima na izuzetno visokoj razini a sve u cilju da tražimo rješenje našeg najvećeg problema – gubitka jezika u našoj zajednici. Nadalje, dovršili smo potpunu obnovu katoličke crkve u Podolju, koja je jedna od najstarijih crkava u Baranji i na pola puta smo sa obnovom reformirane crkve u Velikoj Pisanici, na što smo izrazito ponosni. Također, i ovaj put ističem izuzetno kvalitetne i lijepe manifestacije mađarske zajednice u Hrvatskoj, a koje smo održali tijekom godine i kojih je bilo više stotina, kao i o rekordnoj potpori koju su u 2024-oj godini ostvarile udruge mađarske zajednice iz Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.
– U kakve prognoze se možemo upustiti što se tiče 2025. godine?
-To je teško pitanje, jer živimo u svijetu u kojem je vrlo teško predvidjeti budućnost, a time i obećavati bilo što. Ono što mogu obećati, kao politički vođa ove zajednice, jest da ćemo učiniti sve kako bismo maksimalno zaštitili i unaprijedili naše interese. Međutim, svi smo svjesni da živimo u vremenu kada se u neposrednoj blizini Europske unije odvijaju dva vrlo ozbiljna sukoba, odnosno ratovi. Posljedica toga je inflacija, koja će vjerojatno nastaviti rasti i ove godine, a s time i poskupljenja. Dodatno, u svojoj dosadašnjoj političkoj karijeri nisam doživio da su odnosi između Hrvatske i Mađarske lošiji nego što su sada. Dodatno zabrinjavaju javni istupi, poput nedavnih nekoliko istupa Ivana Anušića, potpredsjednika hrvatske Vlade i potpredsjednika HDZ-a, koje ne doprinose dobrim odnosima između dviju država. Na to sam bio prisiljen reagirati umjereno, nadajući se da će poruku svi koji trebaju čuti i istu razumjeti. Ono što nas zasigurno očekuje u 2025-oj godini je drugi krug predsjedničkih izbora 12. siječnja te lokalni izbori sredinom svibnja. Za Baranju će uvjerljivo najvažniji događaj 2025-e godine biti dovršetak i otvaranje autoceste sjeverno od Belog Manastira, zahvaljujući kojoj će se baranjski i slavonski Mađari moći do Budimpešte stići za samo sat i pol, i to već u svibnju ove godine. Zaključno, mogu reći da u 2025. godinu možemo gledati s optimizmom.
Prijevod: Izabela Šegota
A cikk az elektronikus média többféleségének és különbözőségének fejlesztéséről szóló Alap által került társfinanszírozásra.
