Potrebna je obnova reformatske crkve u Velikoj Pisanici

27

Impozantnu reformiranu crkvu u Velikoj Pisanici sagradili su reformirani mađarski stanovnici sela 1903. godine. Toranj crkve je u potpunosti obnovljen 2011., ali su vanjski i unutarnji dio crkve u vrlo lošem staju i zahtijevaju značajnu obnovu. U planovima DZMH je i obnova jednog od simbola više stoljetne prisutnosti Mađara u zapadnoj Slavoniji.

Velika Pisanica

Nalazi se od centra Bjelovara zračnom linijom 20, prometnicom 25 km jugo-istočno, na južnim obroncima Bilogore.

Selo je ponovno nastanjeno od 17. stoljeća, kada su konstantno useljavali kršćansko stanovništvo na područja opustošena od Turaka.

U knjizi popisa Jánosa Lipszkya, izdanoj 1808. u Budimu, pojavljuje se pod imenom „Velika Piszanicza”. 1829. u objavljenom djelu Lajosa Nagya pod imenom „Piszanicza (Velika)”, nalazimo ga s 201 kućom, s 436 katoličkih i 668 ortodoksnih stanovnika.

Za vrijeme Austro-Ugarske monarhije, znatan broj Mađara se doselio na to područje zbog jeftinog zemljišta i lakših životnih uvjeta. Prema popisu stanovništva iz 1910. stanovništvo sela je bilo 29% Mađara, 27% Hrvata, 27% Srba i 16% Nijemaca.

Selo poznato i po 14 kilometara dugačkoj glavnoj ulici, nekada s mađarskim većinskim stanovništvom, do 1958. imalo je mađarsku školu, a do osamdesetih je djelovalo i mađarsko kulturno društvo. U naselju od oko tisuću stanovnika, danas nešto više od 10% stanovnika se izjašnjava Mađarem. Unatoč tomu, zahvaljujući Zajednici Mađara Pisanica u selu je aktivan život mađarske zajednice uz vodstvo Zlate Berkeš, s mađarskom glazbenom skupinom, zborom i folklornom skupinom. Sjedište zajednice nalazi se crkvenoj zgradi u susjedstvu reformirane crkve, koja je nekada bila mađarska škola.

Reformiranoj crkvi u selu potrebna je značajna obnova

Reformiranu crkvu u Velikoj Pisanici sagradili su reformirani mađarski stanovnici sela 1903. godine. Zgrada je jednobrodna, pravokutna tlocrta s polukružnim svetištem i zvonikom koji se uzdiže uz glavno pročelje na istoku. Krov crkve obložen je crijepovima, dok se iznad zvonika nalazi pokrov u obliku piramide pokriven limenim oblogom. Unutrašnjost je skromnog dizajna tipičan za kalvinističke crkve i oblikuje ga jednostavnost. Nad prostorom je drveni strop, ožbukan, zakošen na rubovima i oličen u plavo. Iako je toranj crkve obnovljen u potpunosti 2011., vanjski i unutarnji dio crkve zahtjeva značajnu obnovu.

Za očuvanje vjerskih objekata koje koriste Mađari u Hrvatskoj, DZMH je i u prijašnjim godinama uspjela prikupiti značajne potpore iz hrvatskih i mađarskih državnih sredstava, tako je većina tih je renovirana, a neke se još renoviraju. U planovima DZMH je i obnova reformirane crkve u Velikoj Pisanici.

-Jedan od najugroženijih dijelova Mađara u Hrvatskoj je dijaspora zapadne Slavonije, tako je za DZMH izrazito važna obnova simbola višestoljetnog prisustva tamošnjih Mađara, obnova reformirane crkve u Velikoj Pisanici – rekao je Róbert Jankovics, koji je nedavno posjetio mjesto.

Prijevod: Izabela Šegota

A cikk az elektronikus média többféleségének és különbözőségének fejlesztéséről szóló Alap által került társfinanszírozásra.