Dan svetog Vinka

28

U našem pregledu obilježavanja Dana svetog Vinka opisat ćemo na koji način je oživljen ovaj davni običaj u zajednicama Mađara u Hrvatskoj. Pečene kobasice, kušanje vina i dobro raspoloženje svugdje su dijelom programa.

Dan svetog Vinka je 22. siječnja, a već od davnina je blagdan vinogradara i vinara, dan kada se peku kobasice, kuša vino i oživljavaju davni narodni običaji proricanja uroda. Običaji vinceške ne odnose se samo na uzgoj vinove loze i proizvodnju vina, već jačaju veze u zajednicama, pri čemu se običaji i znanje prenose na nove naraštaje. Jedan takav običaj su „Vinkove šibe“: vinogradari su prema vremenskim uvjetima na Dan svetog Vinka i prema stanju odrezanih šiba pokušavali proreći koliko će bogat biti urod. Šibe su stavljali u staklenke, na toplo mjesto i čekali da propupaju. Ako bi se pojavilo puno pupova, mogao se očekivati bogati urod, a ako bi bilo malo pupova, znali bi da neće biti puno vina.

U Baranji, u podnožju Banske kose, u davnini je svaka kuća imala podrum krcat vinom, ali i na Erdutskoj kosi ima Mađara vinogradara, odnosno područje podno Malake u davnini je bilo poznato po vinogradarstvu i vinarstvu.   

Mještani Kotline su u čaše nalijevali plodove vlastitog rada

U Kotlini se danas malo ljudi bavi vinogradarstvom, ali nekada je, kao i u drugim selima podno Banske kose, gotovo svaka kuća imala podrum pun vina. Sjedište DZMH ogranka Kotlina također uključuje vinski podrum i nekoliko manjih vinograda, koji se zajednički obrađuju. U jesen zajedno beru plodove od kojih rade vlastito vino. Dan svetog Vinka izvrsna je prigoda za kušanje plodova zajedničkog rada. U programu vinceške u Kotlini sudjeluje i pečenje kobasica i slanine, što je sastavni dio lokalne tradicije, a sve se odvilo u ponedjeljak u dvorištu sjedišta.

Zmajevčani su vinom zalili vinovu lozu

U Zmajevcu, koji je poznat po nizovima podruma, još uvijek se dosta ljudi bavi vinogradarstvom. U prošlosti su temelji gospodarstva i bogatstva sela također bili u ovoj djelatnosti. Trenutno najistaknutija manifestacija naselja je tzv. Vinski maraton, koji je već neko vrijeme poznat u zemlji i inozemstvu. Na Dan svetog Vinka mnogi turisti posjećuju lokalne vinarije kako bi sudjelovali u događanjima i upoznali tradiciju proizvodnje vina. U nedjelju su članovi Kulturno-umjetničkog društva Baranyai Júlia u Zmajevcu također organizirali susret povodom tog dana. Prema starom običaju, kobasica je obješena na lozu, a trst se poškropio vinom.

U Suzi su vincešku obilježili mladi

U Suzi je Udruga mladih ”Gedeon Ač” održala Dan svetog Vinka kako bi odali počast običajima podno Banske kose. Pekla se kobasica i slanina u užem krugu članova u dvorištu doma mladih, a nije izostalo niti kušanje vina.

Vinceška u Vukovaru

I vukovarski Mađari nastoje oživjeti i zadržati sve stare običaje povodom Dana svetog Vinka. Dana 22. siječnja članovi njihove udruge, kao i svake godine, orezali su lozu uzgojenu u dvorištu svog sjedišta i oživjeli tradiciju predviđanja uroda. Rezali su „Vinkove šibe”, koje su stavljali u staklenke pune vode, poškropili su trsove vinom i na lozu objesili kobasice, što je također dio narodnih običaja.

U Batini je dvorište sjedišta bilo puno

Batina ima izvrsne prirodne datosti, ne samo za uzgoj vinove loze. Mještani još uvijek njeguju tradiciju berbenih svečanosti, no i Vinkovo ​​je dobra prigoda za oživjeti narodne običaje vezane uz vinsku kulturu. Vjerno svojim običajima, DZMH ogranak Batina i ove je godine u nedjelju održala okupljanje povodom Dana svetoga Vinka u dvorištu svog sjedišta. Na program se okupilo puno ljudi, pekle su se kobasice, kuhao čaj i vino.

I u Bilju je obilježen Dan svetog Vinka

Članovi DZMH ogranka Bilje u subotu su obilježili Dan svetog Vinka, više članova udruge došlo je u Bilje iz sela podno Banske kose, pa svake godine oživljavaju tradiciju vinceške. Članstvo se okupilo u dvorištu svojeg sjedišta – već tradicionalno – na pečenju kobasica. Tijekom druženja u dobrom raspoloženju, članovi su se prisjetili i vinceški održanih prije nekoliko desetljeća.

Narodni običaji blagdana Svetog Vinka stoga nisu među onima koji se s vremenom zaboravljaju, već naprotiv: sve više ljudi, pa i mlađih, smatra važnim održati ove zabavne običaje.

Prijevod: Izabela Šegota

A cikk az elektronikus média többféleségének és különbözőségének fejlesztéséről szóló Alap által került társfinanszírozásra.