U Novom Bezdanu, Suzi, Kopačevu, Hrastinu, Laslovu i Starim Jankovcima se tragom starih običaja plesalo uz rušenje majpana, simbolom novog rođenja prirode.
Novi Bezdan
U Novom Bezdanu su momci nekad podizali majpan ispred kuće svake djevojke, a kojeg su na kraju mjeseca rušili uz pjesmu i ples. Ovu tradiciju danas njeguje Kulturno-umjetničko društvo Novi Bezdan. Događaj rušenja majpana uz pjesmu i ples sada je postao najvećim događanjem u selu, uz jesenski Festival kukuruza.
Plesne skupine, glazbeni sastavi i zborovi okupili su se u središtu sela. Manifestacija je započela njihovom povorkom, nakon čega su sudionici plesali oko majpana. Iz kruga bi po jedan plesni par izašao prema sredini, a zatim bi mladić snažno udarao sjekirom po deblu drveta, koje bi se na kraju srušilo. Nakon toga, program se nastavio kulturnim programom u Domu kulture.
Na početku programa, János Magdó, generalni konzul Mađarske iz Osijeka, pozdravio je okupljene, čestitao Novobezdancima na sjajnoj manifestaciji i pohvalio cjelogodišnji rad mjesnog kulturnog društva. Prisutan je bio i župnik Robert Kirhofer.
Zatim su nastupili izvođači na pozornici: zbor i glazbena skupina Kulturno-umjetničkog društva Novi Bezdan, plesna skupina mjesne Udruge mladih za njegovanje običaja Mađara Novi Bezdan, zbor i plesna skupina iz Beremenda (Mađarska), izvođači DZMH iz Novog Graca i plesna skupina Kulturno-umjetničkog društva Petőfi Sándor iz Dalj Planine.
Program je održan uz potporu Zaklade Csoóri Sándor, Zaklade Bethlen Gábor, Savjeta za nacionalne manjine iz Zagreba, DZMH i Općine Petlovac.
Suza
U Suzi su folklorna skupina Csárdás i Udruga mladih Ács Gedeon zajedno postavili majpane i ove godine, po jedan u središtu sela i kod Kossuth-kuće, koje su uz ples porušili zadnjeg dana u mjesecu, 31. svibnja članovi skupine Csárdás i Hajnalcsillag uz pratnju glazbene skupine Udruge za njegovanje običaja Mađara Podolje. Posljednjih godina dva naselja surađuju prilikom događanja rušenja majpana: i ove godine su plesači iz Suze sudjelovali na manifestaciji rušenja majpana u Podolju.
U Suzi se program oživljavanja rušenja majpana nastavio večerom i ceker zabavom u Domu Kulture, a organizirala ga je udruga mladih uz potporu Savjeta za nacionalne manjine Zagreb.
Kopačevo
I središte Kopačeva također je krasio majpan proteklog mjeseca, a tu tradiciju ovdje održava DZMH ogranak Kopačevo. I proslava rušenja majpana 31. svibnja je na slavu udruge. Dječja plesna skupina Gerle Kulturno-umjetničkog društva iz Vardarca i folklorna skupina Tavirózsa Kulturno-umjetničkog društva Arany János iz Kopačeva prošli su u povorci od Doma Mađara do središta Kopačeva. Nakon rušenja majpana program se nastavio večerom u spomenutom sjedištu.
Program je ostvaren uz potporu Savjeta za nacionalne manjine Zagreb.
Hrastin
U slavonskom Hrastinu Udruga mladih održava tradiciju postavljanja majpana. Ove godine se svečanost rušenja majpana održala 30. svibnja. Članovi udruge su u „akciju“ uključili i najmlađe kako bi i oni bili potaknuti na očuvanje tradicije. Program je nastavljen zabavom u mjesnom Domu kulture, gdje je glazbenu podlogu osigurala skupina Aranycsárdás iz Korođa.
Stari Jankovci
Udruga za njegovanje običaja Mađara Stari Jankovci postavila je u dvorištu svojeg sjedišta majpan, koje je na kraju mjeseca svečano porušeno uz ples dječje folklorne skupine udruge. Događaju je nazočio i Róbert Jankovics, saborski zastupnik Mađara, koji je u svom govoru čestitao udruzi na njezinom djelovanju na očuvanju tradicije.
Laslovo
Članovima mjesnog Kulturno-umjetničkog društva Petőfi Sándor, postavljanje majpana nije važno samo zbog očuvanja tradicije, već također simbolizira jedinstvo zajednice. Članovi plesne skupine plesali su i prilikom postavljanja i rušenja majpana.
Narodni običaj još uvijek živi u izvornom obliku
Običaj podizanja majpana poznat je i njeguje se i danas u svim našim naseljima u Baranji i Slavoniji gdje žive Mađari. U Korođu, Vardarcu i Zmajevcu mjesna kulturna društva također su postavila majpane, iako se rušenju drveta ne pridaje svečani okvir svugdje. Osim toga, ovaj narodni običaj još uvijek živi u našim selima u tradicionalnom obliku: još uvijek postoje mladići koji na ovaj način izražavaju svoju privrženost svojoj djevojci ili simpatiji, te na kraju mjeseca u uskom krugu prijatelja ruše drvo. Društvo koje sudjeluje u „akciji” ugosti djevojčina obitelj, baš kao nekada.
Vjerojatno postoji neka veza između zajedničkog očuvanja tradicije i pojedinačnih inicijativa, jer mladi crpe ideje iz tih zajedničkih aktivnosti i saznaju za narodne običaje sudjelujući u zajedničkom nabavljanju, ukrašavanju i podizanju majpana, ili jednostavno promatrajući „čudo” koje ukrašava središte sela, dok vjetar u njegovoj krošnji njiše crvene, bijele i zelene trake.
Prijevod: Izabela Šegota
A cikk az elektronikus média többféleségének és különbözőségének fejlesztéséről szóló Alap által került társfinanszírozásra.
